Dostupni linkovi

logo-print

Ahtisaari predlaže "nadgledanu" nezavisnost


Rusija je skeptična prema planu Marttija Ahtisaarija i željela bi da se njegovo objavljivanje odgodi sve dok u Beogradu ne bude formirana nova vlada. Preostale članice Kontaktne skupine podržavaju plan i ne vide nikakav razlog za njegovu daljnju odgodu. To je sažetak onoga što je "procurilo" s današnjeg, za javnost zatvorenog, 90-minutnog sastanka u Beču na kojem je bivši finski predsjednik predstavio svoj plan za Kosovo direktorima ministarstava vanjskih poslova šest zemalja članica Kontaktne skupine.

Ruska uzdržanost prema sadržaju plana i vremenu njegovog objavljivanja bila je očekivana. No, ne zbog tradicionalnog savezništva i pravoslavne solidarnosti Rusa i Srba, kako to često svojim biračima tumače političari u Beogradu, nego zbog vrlo konkretnih ruskih interesa.

Rješenjima problema kroz koje se prelamaju principi suverenosti naroda i njihovog prava na samoopredjeljenje Rusija pristupa selektivno. Na pokrete unutar Ruske Federacije čiji je cilj nacionalna emancipacija i politička autonomija neruskih naroda, vlada u Moskvi obično reagira nekim oblikom političke represije, a u slučaju Čečenije i odlučnom vojnom akcijom. No, kada se radi o takvim pokretima u drugim zemljama, osobito onima u kojima Rusija ima konkretne interese, Moskva podržava separatističke teženje – diplomatski, ekonomski, često i vojno.

Ruski su diplomati u privatnim kontaktima nagovijestili preostalim članicama Kontaktne skupine da će po pitanju Kosova Moskva podržati Ahtisaarijev plan, ako Sjedinjene Države i Europska unija podrže otcjepljenje dviju proruskih regija u Gruziji, tvrdi današnji Washington Post. Slična se podrska vjerovatno očekuje i u u slučaju mogućeg otcjepljenja proruskog Pridnjestrovlja od Moldavije.

Pokušaj Rusije da na pitanju Kosova trguje za svoju korist moguće je spriječiti, kaže za Radio Slobodna Europa Joerg Himmelreich, analitičar u berlinskoj zakladi "George Marshall":

"Zapad i pogotovo Europska unija, trebali bi razmišljati o strategiji, a ne o tehnikalijama. Zašto ne preokrenuti ovaj pokušaj Putina i Rusije da trguju za svoju korist na pitanju Kosova time što će im se postaviti kontrazahtjev i reći: 'U redu, ako hoćete na taj način povezati pitanje Kosova, hajde onda prihvatite i u slučajevima Južne Osetije ili Abhazije sve ključne elemente kosovskoga plana i posebno one o međunarodnom prisustvu u pokrajini, a koje ste do sada uporno odbijali.'"

Upravo preostale međunarodne ingerencije trebale bi osigurati takozvanu nadgledanu nezavisnost kako, u dvije riječi, zapadni diplomati i mediji opisuju srž Ahtisaarijevog prijedloga o budućem statusu Kosova.

Kada Ujedinjeni narodi usvoje novu rezoluciju o Kosovu, kojom će formalno biti ukinut protektorat Svjetske organizacije nad ovom pokrajinom, vlastima u Prištini bit će omogućeno da zatraže prijem u sve relevantne međunarodne organizacije i institucije.

Po uzoru na Bosnu i Hercegovinu, na Kosovu bi trebao biti uspostavljen ured međunarodnog civilnog predstavnika, sa širokim ovlastima koje uključuju mogućnost smjene političara i poništenja spornih zakona. U diplomatskim krugovima se nagađa da bi Ahtisaari na tu dužnost mogao predložiti svog dugogodišnjeg prijatelja, nizozemskog diplomata Petera Feitha. Njegov bi prvi zamjenik trebao biti Amerikanac, a čitav bi ured imao oko 100 službenika, tvrdi Washington Post.

Prema Ahtisaarijevom planu, NATO snage će i dalje ostati na Kosovu kako bi doprinjele stvaranju sigurnog okruženja. Njihovo prisustvo će se smanjivati uporedo s kosovskim približavanjem Sjeveroatlantskom savezu i Europskoj uniji.

Plan predviđa i formiranje posebnog međunarodnog tijela s oko 1,000 članova koje će nadgledati provedbu vladavine prava na Kosovu, reformu policije i sadašnjeg korumpiranog pravosuđa. Dosdašnji Kosovski zaštitini korpus bit će raspušten i postupno zamijenjen obrambenim snagama, uvježbanim po standardima NATO-a, koje će predstavljati jezgro buduće kosovske armije.

Preostalim kosovskim Srbima, čiji se broj procjenjuje na oko 120,000 prepustit će se kontrola nad nekoliko općina na sjeveru pokrajine u kojima Srbi imaju većinu stanovništva. Uz financijsku potporu Srbije, moći će održavati svoje bolnice i škole, a srpskim predstavnicima u kosovskom parlamentu omogućit će se da vetom zaustave donošenje zakona za koje se ocijeni da predstavljuju prijetnju vitalnim nacionalnim interesima.

Diplomate također vjeruju da će konačno osamostaljenje Kosova omogućiti ekonomski rast i nove investicije. Najveće prirodne zalihe lignita u Europi trebale bi potaći gradnju električnih centrala i otvoriti mogućnost da Kosovo u skorijoj budućnost postane važan snabdijevač regije tom vrstom energije.

Koliko će se potvrditi ove medijske pretpostavke o sadržaju paketa za budućnost Kosova bit će poznato 2. februara kada ga Martti Ahtisaari predstavi svojim domaćinima u Beogradu i Prištini, a njegov ga ured postavi na svoju internetsku stranicu.
XS
SM
MD
LG