Dostupni linkovi

logo-print

Evropa zasad neće ostati bez nafte


Aleksandar Lukašenka je ostvario prijetnju. Zavrnuo je dovod sirove nafte koja iz Rusije do Evrope prolazi bjeloruskim naftovodima. Odluka Moskve da od Nove godine podigne cijenu prirodnog plina i nafte Bjelorusiji , nakon što je taj problem prošle godine na tržišnim temeljima riješila sa Ukrajinom, pa potom Gruzijom, zemljama koje recimo to nisu po volji režimu Vladimira Putina, prilično je iznenadila Bjeloruse. Lukašenka je brzo reagirao. Nakon što je samo nekliko sati prije isteka 2006. Minsk pristao na porast cijene plina sa 47 na 100 dolara, najavio je da će početi Rusiji naplaćivati 45 dolara takse po toni nafte koja se na zapad transportira preko njenog teritorija.

Rusija preko Bjelorusije transportira naftovodim Družba oko pedest miljuna tona nafte. Njime ide oko 18 miljuna tona nafte u poljske, a oko 22 miljuna tona nafte u njemačke rafinerije.

Prostom računicom , kažu kolege u bjeroskom servisu našeg radija , Lukašenka je izračunao - ako za nove cijene plina i sirove nafte Bjelorusija gubi oko 4 milijarde dolara dnevno , to se može namaknuti uvođenjem poreza na rusku naftu. Tada će i Rusija gubiti oko 4 milijarde dolara dnevno zbog poreza koje će morati plaćati Minsku.

Novinar Bjeloruskog servisa našeg radija Yuri Drakahurst današnji potez bjeloruskog predsjednika ovako komentira:

"Gospodin Lukašenka je veliki igrač i vjerojatno se rukovodio slijedećom logikom – mi smo izgubili rusku naftu, no izgubili su je i ruski zapadni partneri . Oni bi se mogli naljutiti, a to Rusija svakako ne želi . Vjerojatno Lukašenka misli da bi se Rusi mogli predomisliti i vratiti se na stanje koje je bilo ranije".

Za sada službenih reakcija u Moskvi nema, kažu u Ruskom servisu radija Slobodna Evropa. Državni je blagdan, drugi dan Božića, reagirao je predsjednik Transnefta, Semon Vajnstaien koji se smatra biznismenom koji je vrlo blizak Kremlju i koji je izjavio da potez Minska nije u skladu sa zakonom. Očekuje se da kasno večeras ili tijekom sutrašnjeg dana ponovno dođe do pregovora Rusije i Bjelorusije o aktualnim sporovima.

Energetski spor na relaciji Moksva Minska zabrinuo je bruxellsku administraciju, iako poljske rafinerija imaju rezervi nafte za oko 70 dana, a njemačke za više od 130 dana i nema potrebe staviti u funkciju takozane aranžmane solidarnosti po kojima zemlje članice pomažu jedne drugima u slučaju energetske krize. Glasnogovornik evropksog povjerenika ta energetiku Ferran Tarradelas:

"Kontakrirali smo ruske i bjeloruske dužnosnike i zatražili brzo i detaljno obrazloženje uzroka prekida" .

Iako Evropa, barem trenutačno ne mora strahovati da će rafinerije ostati bez sirove nafte, evropski povjerenik za energetiku Andreas Pibalgis je kazao da se razmatra sazivanje specijalnog okupljanja stručnjaka za energetiku " dvedeset sedmorice" i to već u srijedu kako bi se dogovorili zajednički buduće koraci. U svakom slučaju, Bruxelles mora razmišljati o djelotvornoj zajedničkoj energetskoj politici Unije kako sporovi poput ovoga ili lanjskog, izmedju Ukrajine i Rusije, ne bi zemlje članice doveli u situaciju da energetski u cjelosti ovise od zemalja izvan Unije koji mogu diktirati odnose na energetskom tržištu.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG