Dostupni linkovi

logo-print

Ponovo propao dogovor o rezoluciji za Iran


Dilomati šest zemalja – SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke Kine i Rusije sinoć su u New Yorku sjeli da bi izvršili posljednju korekturu teksta Rezolucije kojom bi se Iran upozorio da prekine s nuklearnim program koji bi mogao dovesti do proizvodnje raketa dugog dometa s nuklearnim punjenjem. No i ovaj put je stavljanje tačke na dugo očekivani dokument prolongirala Rusija. Ambasador Vitalij Ćurkin kritizirao je neke od ključnih elemenata rezolucije kojom se nameću sankcije Iranu te objavio kako očekuje da se glasanje odgodi za još jedan dan, u subotu. Nakon razgovora sa svojim partnerima Ćurkin je novinarima saopštio da je Rusija saglasna sa zabranom obogaćivanja urana i izgradnjom nuklearnih reaktora, ali ne i sa potpunom zabranom nuklearnih aktivnosti.

Velika Britanija, Francuska i Njemačka, koje su za danas bile sazvale sastanak o izjašnjavanju o nacrtu rezolucije traže da Iran prekine sve aktrivnosti na obogaćivanju urana i zaustavi istraživanja i razvoj koji mogu rezultirati prizvodnjom nukleranog oružja. S tim ciljem uvodi se embargo na sav uvoz i izvoz opasnih materijala i tehnologija povezanih s obogaćivanjem urana, procesuiranjem istrošenog nukleranog goriva, reaktorima na tešku vodu kao i s raketnim sistemima.

"Ja na mislim da će biti glasanja danas", rekao je novinarima ruski ambasador u Vitalij Ćurkin, dodavši kako je jasno da petak treba iskoristiti "dva ili tri, ali teška i važna pitanja".

Popis sankcija koje se uvode već je ranije reduciran na traženje Rusije. U srijedu je iz britansko-francuskog nacrta uklonjena zabrana putovanja za 12 vodećih ljudi iranskog nuklearnog i raketnog programa, a zamjenila ju je obaveza članica UN-a da izvijeste Savjet sigurnosti ako oni budu u tranzitu preko njihovog teritorija. Nacrt također predviđa zamrzavanje imovine u inostranstvu za tih 12 Iranaca i za 11 organizacija povezanih s nukleranim programom, što je Rusija ranije kritizirala.

Američki državni sekretar Condoleezza Rice podržala je nacrt rezolucije o sankcijama protiv Irana, iako je iz njega izbačene zabrana putovanja za iranske dužnosnike, te dodala kako očekuje da se u njega unesu još neke izmjene prije glasanja:

"Ja sam u principu zadovoljna i gotovo sam sigurna da će Rezolucija koja će biti usvojena poslati Teheranu jasnu poruku da međunarodna zajednica neće tolerirati njegovo opiranje zahtjevima da napusti svoj nuklerani program."

Rezolucija Savjeta sigurnosti je reakcija na odbijanje Irana da do 31. augusta prekine obogaćivanje urana i vrati se za pregovarački stol, i od tada je ona predmet razgovora visokih dužnosnika pet stalnih članica Savjeta sigurnosti i Njemačke. Ni četiri mjeseca nakon početka rada na dokumentu, nije se stiglo do konačnog cilja – izglasavanja Rezolucije. Stoga je još uvijek upitno kada će svijet početi s realizacijom sankcija prema Iranu, čiji predsjednik koristi svaku moguću priliku da pošalje jasnu poruku Zapadu – da mu prijetnje ne znače ništa, da ne drži do dogovora u kojima je preduvjet odustajanje od nuklearnog programa.

Glavni iranski pregovarač i sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost Ali Laridžani poručio je iz Beča da planirana Rezolucija UN-a može jedino primorati zvaničn Teheran da preispita saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, ali da neće natjerati tu zemlju da odustane od nuklearnog programa. "Priroda rezolucije je takva da ne može izvršiti pritisak na Iran i mi ćemo na nju adekvatno odgovoriti", kazao je Laridžani.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG