Dostupni linkovi

logo-print

Bivši ruski špijun preminuo u londonskoj bolnici


Mirjan RAKELA

U priopćenju se navodi kako je 43-godišnji Litvinenko bio "ozbiljno bolestan kada je 17. studenog zaprimljen u Sveučilišnu bolnicu" te da su "medicinski tim i bolnica učinili sve što bilo moguće da spase njegov život". Londonska je policija objavila kako ovaj slučaj istražuje kao "neobjašnjenu smrt", ali istragu ipak vode vrhunski britanski stručnjaci za protuterorizam. Litvinenkovi prijatelji i obitelj danas je u Londonu izvjestila javnost o Alexandrovoj poruci uoči smrti.

Novinarima se obratio Alexandar Goldfarb. Prenio je Litvinenkovu poruku Putinu:

"Ovo je možda vrijeme kada bih morao reći neke stvari osobi koja je odgovorna za moje stanje. Pokazali ste da ne poštujute život, slobodu i civilizacijske vrijednosti. Niste dostojni dužnosti koju obavljate. Ne bi vam trebali vjerovati civilizirani ljudi. Možda ste uspjeli utišati jednog čovjeka, ali prosvjede neće zaustaviti gospodine Putin i oni će vas pratiti cijelog života."

Otac preminulog Aleksandra, Valter Litvinenko u suzama o svom je sinu kazao:

"Bio je pravedan i pošten čovjek. Svi smo ga voljeli, a sada ga nema. Ne vjerujte ovom ruskom režimu. On je smrtonosan, ubilački režim. Saša je to znao i borio se protiv toga."

Litvinenko je iz Rusije pobjegao u Veliku Britaniju 2000. godine, dobivši politički azil i postavši štićenikom Borisa Berezovskog, nekoć svemoćnog Jeljcinovog "oligarha" koji je pod pritiskom Putina također morao napustiti Rusiju. Bivši ruski agent, između ostalog, Putina je optužio da je namjestio krvavi bombaški napad na stambenu zgradu u Moskvi 1999. godine - što je kasnije poslužilo kao povod druge ruske invazije na Čečeniju. Sugerirao je da iza Beslanske tragedije, otmice i opsade škole stoji Federalna služba sigurnosti, nekadašnji KGB.

Litvinenkovi prijatelji i suradnici ne dvoje da su ruske vlasti odgovorne za njegovu smrt. Oleg Gordiyevsky, bivši agent KGB koji je sredinom 80 tih emigrirao u Veliku Britaniju, kaže kako nema dileme da ruske tajne službe stoje iza ovog, ali i drugih ubojstava istaknutih kritičara Moskve:

"Ana Politkovskaja, novinarka, je ubijena, ubijen je bivši čečenski predsjednik Yandrabiyev. Skekoskilin je otrovan. Ovo je akcija protiv disidenta."

Jurij Skekoskilin je bio vodeći antokorupcijski novinar u Rusiji. Umro je u srpnju 2003 nakon jednog jakog alergijskog napada, a njegovi kolege uvjereni su da je alergija izazvana trovanjem. Ruski predsjednik Putin je, pak, preko svog glasnogovornika Dmitria Peskova izjavio da je cijeli slučaj "tragedija", ali da su optužbe o umiješanosti režima "tako smiješne, da ih uopće ne treba komentirati". Boris Kargalitsky, moskovski politički analitičar, međutim upozorava:

"Litveninekovo ubojstvo ruskim vlastima donosi više štete nego koristi. Očito je da vrh ruske države ili šefovi tajnih službi to ne mogu shvatiti. Ovo se dogodilo pred očima cijele Evrope i sigurno je da neće poboljšati ugled Rusije i njenih aktualnih lidera."

Možda su za trovanje Litvinenka odgovorni i pojedini agenti tajne službe, možda je cilj bio diskerditirati Kremlj, no za medjunarodnu javnost ostaje nedvojbena činjenica - u nešto više od mjeseca dana dvoje istaknutih kritičara ruskog predsjednika, novinarka Politkovskaja i i agent Litvinenko, više nisu među živima.
XS
SM
MD
LG