Dostupni linkovi

logo-print

SGV traži promjenu Ustava Federacije


Zahtjev je upućen jer se i nakon ovogodišnjih općih izbora ponavlja situacija iz prethodnih godina kada nije bilo moguće u cijelosti konstituirati Klub izaslanika iz reda srpskog naroda u Parlamentu Federacije BiH. Predsjednik Srpskog građanskog vijeća Mirko Pejanović:

«SGV je i u prošlom mandatu iskazivao nezadovoljstvo i zahtjeve da se riješi popuna Kluba zastupnika iz srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije. Ali, nažalost, niti je bilo dobre volje u strankama, niti je bilo potrebne spremnosti kod OHR-a da se to pitanje riješi.»

Promjenom Ustava Federacije izrazila bi se volja da se provede Odluka Ustavnoga suda BiH o ustavnoj ravnopravnosti naroda na cijelom prostoru BiH, kaže Pejanović podsjećajući na inicijativu koju je ova organizacija pokrenula još 1994. godine.

U postratnom vremenu Srpsko građansko Vijeće je, zajedno sa još tri nevladine organizacije - Hrvatskim narodnim vijećem, Vijećem Kongresa bošnjačkih intelektualaca, te Asocijacijom neovisnih intelektualaca Krug 99 - bilo nositeljem društvenoga projekta za ukidanje diskriminacije na etničkoj osnovi. Rezultat toga, uz posredstvo Ureda visokog predstavnika, je odluka Ustavnoga suda BiH o konstitutivnosti naroda, te donošenje amandmana na ustav entiteta. Na temelju tih amandmana formirana su vijeća naroda u parlamentima entiteta, sa ravnopravnom zastupljenošću konstitutivnih naroda i odgovarajućom zastupljenošću skupine ostalih. No, urađen je samo dio posla, smatra Pejanović:

«Na niovu lokalnih zajednica, opština, stanje je ostalo neprimijenjeno, a smisao amandmana o konstitutivnosti naroda je u tome da se sve državne institucije i svi državni organi i sve javne institucije koje se finansiraju iz budžeta budu multietnički i da budu na odgovarajući način popunjeni po popisu iz 1991. sa pripadnicima svih naroda i kategorijom ostalih.»

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH fra Luka Markešić, podsjećajući na zajedničku inicijativu četiri bh. nevladine organizacija, također je stava da nije dovoljno urađeno i da amandmani na entitetske ustave nisu u cijelosti provedeni:

«Hrvatsko narodno vijeće je bilo za to možda i više nego drugi, jer Hrvati BiH su nezdovoljni sadašnjom konstitucijom državnosti u BiH - možda i zato što smo najmanji, pa nam je najveća potreba i zaštite, a ustav je uvijek zaštita ljudi i naroda u BiH. Mi smatramo da je doista potrebno da dođe do promjene ustava radi izgradnje BiH kao jedne pravne države.»

I član Predsjedništva Asocijacije neovisnih intelektualaca Krug 99 Vlatko Določek također je stava da se formalno pristupilo primjeni amandmana na entitetske ustave:

«Mislim da je prvi zadatak ovog novog parlamenta da se nađe konsenzus da dođe do nekih ustavnih promjena i da se time približi BiH procesima koji su odavno već u Evropi.»

Predsjednica Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Sabira Hadžović kaže da nove vlasti trebaju nastaviti započete ustavne reforme, ali da trebaju ozbiljno i mirno razmišljati, jer polovična i ishitrena rješenja mogla bi zakomplicirati sveukupne odnose, koji su već dovoljno složeni:

«Zato cijenimo mišljenje postupnoga rada u ustavnim promjenama, za koje je potrebno koristiti međunarodna i domaća stručna i pravna iskustva, zatim provesti široku građansku raspravu, pa novi krug političkih rasprava i na kraju da uđe u parlament.»

Predsjednik Srpskog građanskog vijeća - Pokret za ravnopravnost u BiH Mirko Pejanović:

«To je nešto što će vjerovatno tražiti malo više vremena, ali i odgovornije stranke koje vrše vlast, jer zalagati se za multietničku državu a ne biti spreman da imaš multietničku strukturu njenih organa - to je unaprijed laganje i samog sebe i laganje javnosti.»
XS
SM
MD
LG