Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora inkasirala od turizma 300 miliona eura


U intervjuu Radiju Slobodna Evropa crnogorski ministar turizma Predrag Nenezić otkriva, uz ostalo, da je od turizma Crna Gora inkasirala oko 300 miliona eura, te da će crnogorski hoteli biti uskoro u najpoznatijim svjetskim hotelskim lancima, kao što je Hilton.

RSE: Gospodine Neneziću, kakvi su rezultati ove turističke sezone koja je upravo na isteku?

NENEZIĆ: Vrlo smo zadovoljni. Trenutno se nalazimo u postsezoni, ona se vrlo dobro odvija i mi očekujemo i dobro punjenje hotelskih kapaciteta kada je u pitanju i oktobar mjesec na osnovu dobrog bukinga u hotelima. Međutim, ono što treba reći jeste da su se projekcije Vlade Crne Gore ostvarile i da će se ona naša projekcija od blizu milion turista i preko 400.000 stranih turista ostvariti, isto kao i projekcija od blizu ili oko 300 miliona eura kada je u pitanju ukupan prihod od turizma u Crnoj Gori. To će značiti ove godine 15,7% u ukupnom domaćem bruto proizvodu, što je nešto što je u skladu sa predviđanjima i u skladu sa dugoročnim trendom rasta koji je dvocifren već pet godina, a planira se da prosječna stopa rasta u Crnoj Gori u narednih osam godina i dalje bude 10,4% prosječno, ponavljam. To je takođe u skladu sa prognozama Svjetskog centra za putovanja i oksfordskog Instituta za prognoze sa kojim sarađujemo i sa kojim izrađujemo te godišnje i desetogodišnje prognoze. To je nešto čime smo vrlo zadovoljni, ali moram da kažem da smo vrlo zadovoljni podizanjem nivoa kvaliteta ponude u svim karikama tog našeg servisnog lanca, jer evidentno je da je kvalitet porastao i da je iz godine u godinu sve viši i viši.

Međutim, isto tako moram reći da ne možemo biti mirni i samo zadovoljni, jer tek smo praktično na početku izgradnje visokokvalitetnih turističkih destinacija ili elitne turističke destinacije kakva Crna Gora pretenduje da bude. Mi znamo da možemo, znamo da imamo sve preduslove za to, znamo da imamo niz prepreka na tom putu, ali sve što smo do sada uradili u proteklih pet ili šest godina se potvrdilo i u ovoj sezoni. Prognoze za narednu su još bolje i vjerujem da, imajući u vidu dobru strategiju i dobre trendove kretanja na tržištima, možemo očekivati da se i ovaj naš cilj obistini - konačno i kvalitet, što nam je na prvom mjestu, bolji, finansijski prihodi, značajno bolji nego što je planirano i naravno fizički pokazatelji, uključujući tržište Srbije, tržište regiona i sve ono što smo radili u pripremama turističke sezone.

RSE: Koji su, odnosno, kako će se riješiti ključni problemi daljeg unaprijeđenja turizma u Crnoj Gori?

NENEZIĆ: Mi smo svjesni da postoji dosta izazova koji su pred nama, sa kojima smo se uhvatili u koštac još početkom ovog milenijuma. Znate da je prije nekoliko godina prva tema bila voda i struja. Danas to više nije tema. Danas je to slučaj koji se pojavi na nekoliko sati, eventualno u Kotoru ili Herceg Novom, ali je to problem koji je prevaziđen i za koje postoje dugoročna rješenja kroz regionalno snabdijevanje crnogorskog primorja vodom iz Skadarskog jezera, za šta je Vlada prije otprilike mjesec dana donijela konačnu odluku i taj projekat se nastavlja sa Svjetskom bankom i Evropskom bankom za razvoj, ali nije više tema. Isto tako, više nije tema saobraćajna dostupnost Crne Gore jer sve više kompanija leti prema Crnoj Gori i u redovnom saobraćaju, a posebno u čarter saobraćaju. Ove godine preko 40 kompanija je letjelo prema Tivtu, a i Dubrovnik je blizu. Naravno, Podgorica ima te redovne linije sa svijetom.

Ono što je ostalo kao značajna tema je saobraćajna infrastruktura, prije svega drumska infrastruktura i tretman otpadnih voda. To je nešto čime će se slijedeća vlada u ovom stabilnom četvorogodišnjem periodu koji predstoji vrlo ozbiljno pozabaviti, jer mi mi kao država i kao vlada moramo stvoriti povoljan ambijent za odvijanje turizma, za privlačenje stranih investicija i znamo da te osnovne infrastrukturne pretpostavke moramo stvoriti mi. Saobraćajna infrastruktura, odnosno drumovi duž crnogorskog primorja: brze saobraćajnice, treće trake za sporu vožnju koje će već iduće godine biti na nekoliko mjesta, ali i taj nešto zahtjevniji projekat, ta saobraćajnica duž primorja i, naravno, poluautoputevi kada su u pitanju pravci od primorja preko Podgorice prema sjeveru do granice sa Srbijom. Jedan je već započeo, to je put od Podgorice preko Mateševa ka Kolašinu,odnosno odvajanjem prema Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju i granici sa Srbijom i drugi iz Risna preko Nikšića, Žabljaka za Srbiju. To su ti veliki izazovi koji su pred nama, za šta su djelimično obezbjeđena sredstva kroz velike privatizacije u Crnoj Gori. Jedan dio ćemo takođe nuditi modele koncesije, što je vrlo interesantno u ovom trenutku kada je u pitanju dalji razvoj i tretmana otpadnih voda.

Ono što su ostali problemi, to su problemi koji su praktično rješivi iz sezone u sezonu i sa tim ćemo znati da se uhvatimo u koštac, to je problem buke, primjera radi, koji je sve manji i manji, ali dobro je da se bavimo problemom buke, a ne više problemom vode. Kada se sjetim da nijesmo imali avionskih linija prema Crnoj Gori, da su hoteli bili u lošem stanju, da bankarske kartice nijesu funkcionisale, da osiguranje nije važilo još prije tri, četiri godine... Sada, sa milion turista i brojem noćenja od šest miliona otprilike i prihodima od 300 miliona, mi smo na dobrom putu da stvorimo tu solidnu osnovu, kada je u pitanju obim i da se zbilja posvetimo pozicioniranju Crne Gore kao kvalitetne turističke destinacije u budućnosti, radeći jedan po jedan projekat. Naravno, poluge su privatizacija i nove investicije u turizmu, ali za to stvaramo povoljan ambijent i pozivamo partnere i domaće i strane da nam se pridruže i da zajednički gradimo, jer država neće praviti hotele, država neće praviti golf igrališta, aqua parkove i marine, već će to raditi u saradnji sa privatnim sektorom, jer javno partnerstvo pokazalo se kao najbolji mogući model daljeg razvoja bilo koje privredne grane, a posebno turizma.

RSE: Budvanske tezge i kiosci još uvijek preživljavaju i to baš tamo gdje im nije mjesto.

NENEZIĆ: Za sve treba vremena. Čuda nijesu moguća ni u ekonomiji ni u turizmu i to je odnos ponude i tražnje. Mi u onom dijelu tražnje još posebno u špicu sezone imamo još uvijek tražnju za takvom vrstom ponude i ona preživljava. Međutim, sve manje i manje. Tako da je naš cilj da iz godine u godinu da ne presjecamo „preko koljena“, nego da vremenom podižemo nivo ponude, da se mijenja struktura gostiju u pravcu onih više platežne moći, onih zahtjevnijih gostiju i onih koji će dolaziti češće, a ne samo u špicu sezone samim tim se i ta ponuda mijenja. Naravno, ne prepuštamo samo to odnosu ponude i tražnje, nego se i mi trudimo da određenim mjerama ekonomske politike i zajedno sa lokalnim upravama i našom turističkom privredom utičemo na samu ponudu, ali isto tako ne možemo preko noći da ukinemo nešto što je bilo prepoznatljivo nekoliko decenija. Tako da to vremenom ide. Primjetićete da je toga sve manje, da je sve čistije, da je sve prijatnije, da su sve kvalitetnije kulturno zabavne i sportske manifestacije, da više nema onog turbo folka na svakom koraku kao što je to bilo do prije par godina, već da je to sve poprimilo neke druge okvire i obrise. Ali, ponavljam, mi smo tek stvorili konture i naziru se neki obrisi jedne nove moderne turističke destinacije Crne Gore i biće potrebno puno vremena, ali što je najvažnije trendovi su pozitivni i na dobrom smo putu.

RSE: Da li ste zadovoljni kvalitetom investirora koji su kupili hotele koji su nekada bili u društvenom, odnosno državnom vlasništvu?

NENEZIĆ: Vrlo smo zadovoljni s obzirom da je privatizacija bila samo sredstvo da dobijemo bolje i kvalitetnije hotele, nova radna mjesta i da se izvrši taj prijeko potrebni transfer znanja. Privatizacija je u 95% slučajeva bila vrlo uspješna i mi smo pri samom kraju procesa privatizacije turističke privrede u Crnoj Gori. Primjera radi, samo u Budvansku rivijeru uloženo je preko 200 miliona eura u hotelske kapacitete i prateće sadržaje, ukupno je u Crnoj Gori samo na taj način otvoreno oko 4.500 novih radnih mjesta. Ali što je najvažnije, ti multiplikativni efekti su enormni, teško i mjerljivi čak s obzirom da se sezona produžila. U Budvi na današnji dan možda ćete naći nekoliko soba slobodnih u svim hotelima na Budvanskoj rivijeri. To će vam potvrditi hotelijeri i to je nešto što je kvalitet dobre privatizacije. Naravno, ostaje da se završi privatizacija i ubrza na teritoriji Boke Kotorske, posebno u Herceg Novom. U Baru će vrlo brzo zaživjeti investicije, takođe i u Ulcinju, na sjeveru, imamo već nekoliko vrlo pozitivnih primjera, Kolašin je najbolji primjer, u Rožajama se grade dva nova fantastična hotela. I na Žabljaku počinje investicioni ciklus. Tako da sam siguran da je ovo bio jedini pravi mogući način, s obzirom da je država uvijek ta koja, kao partner, treba da stvori taj dobar ambijent. Država treba da omogući privredi i privatnom sektoru da bude on taj koji je nosilac i promotor razvoja turizma, na način što će se investirati i što će se stvoriti nova radna mjesta i što će se, kada je turizam u pitanju, posebno dovesti sve veći broj gostiju s inostranih tržišta i produžiti turistička sezona. Jer, turistička sezona u Crnoj Gori može trajati mnogo duže. Već sada na Budvanskoj rivijeri traje pet mjeseci kada su u pitanju hotelijeri kao kičma svake turističke privrede, a uskoro će to biti na svim ostalim dijelovima crnogorske obale. Međutim, ono što želi svaki ministar turizma, pa i ja, i za šta imamo odgovarajuće preduslove, jeste da sezona traje praktično cijelu godinu sa odgovarajućim drugim ponudama u toku i van kupališne sezone i mislim da smo na dobrom putu da to ostvarimo.

RSE: Da li je Aman Resort’s još uvijek prvi na spisku za zakup Svetog Stefana i kada se očekuje zaključivanje tog aranžmana?

NENEZIĆ: Jeste. Mi smo u završnoj fazi. Oni su bili jedini, ali i najbolji ponuđač na ovom tenderu. Zašto najbolji? Zato što boljeg nijesmo mogli poželjeti. Radi se o najprestižnijoj kompaniji ove vrste na cijelom svijetu. Mislim da možemo biti prezadovoljni ukoliko se ugovor potpiše. Ja očekujem da će se on potpisati u oktobru mjesecu, da će radovi započeti u januaru mjesecu i da ćemo 2008. godine dobiti dva, odnosno tri vrlo kvalitetna hotela, ova postojeća samo rekonstruisana, na jednom kompleksu koji predstavlja dragulj na kruni naše ponude i naše obale. On je važan iz više razloga. Prvo, postaviće nove standarde, ali i dovesti onu klijentelu koju priželjkuje sebi svaka destinacija, a za imidž Crne Gore je od neprocjenjive vrijednosti.

RSE: Drugi biser domaćeg turizma je Ada Bojana.

NENEZIĆ: Jeste. Ada Bojana svakako, ali i Valdanos, Velika Plaža, Maljevik u Baru, Buljarica, Jaz, Mamula, Bigovo, Kumbor, Sveti Marko, Ostrvo Cvijeća... Imamo još puno lokacija. Mislim da smo ih dobro zaštitili našim prostornim planom koji će uskoro biti usvojen od strane parlamenta. Sačuvali smo neke lokacije i za dalji razvoj i za generacije koje dolaze, jer održivi razvoj jeste jedan od osnovnih premjesa za razvoj turizma u Crnoj Gori. Ono što mogu da vam kažem za Adu Bojanu jeste da ćemo uskoro raspisati tender, da se neće prodavati to zemljište nego da smo zainteresovani da ponudimo zajedničko ulaganje privatnim partnerima iz inostranstva i iz zemlje, jer mislimo da je to najoptimalniji model. Kao što sam rekao, javno privatno partnerstvo je nešto što omogućuje najbolju zaštitu interesa i države i građana jedne države, ali i investitora. Ima interesovanja i u tom tenderu ćemo tražiti najbolje svjetske operatere i finansijere koji će - zajedno sa državom Crnom Gorom i opštinom Ulcinj, koja će ući u taj aranžman vlasništva nad zemljom, a oni svim ostalim - razvijati Adu Bojanu na taj način što će izgraditi jedno od najelitnijih turističkih naselja, male gustine, niske gradnje, ne više od 2.500 smještajnih jedinica, odnosno kreveta na teritoriji od 540 hektara, nešto što se apsolutno uklapa u sve standarde održivog razvoja i zaštite životne sredine, jer Ada Bojana je, i pored svega ostalog, i prirodni rezervat.

RSE: Bilo je i interesovanja nekih najpoznatijih lanaca hotela za greenfield investicije, odnosno izgradnju novih hotela u Pogorici i Budvi. Šta je sa tim projektima?

NENEZIĆ: U Budvi postoji niz lokacija koje su vrlo interesantne. Buljarica je prostor od 400 hektara gdje, sa velikim brojem privatnih vlasnika zemljišta, Vlada zajednički traži partnera gdje već postoji detaljan urbanistički plan i rješenja koja predviđaju gradnju visokokvalitetnih naselja i marina i tako dalje. Kada je u pitanju bečićka plaža, na njenom drugom dijelu plaže se očekuje izgradnja jednog od hotela za kojeg još uvijek nije dostavljena projektna dokumentacija, vidjećemo o čemu se radi. Logično se investitor dogovara sa menadžerom i operaterom, a to su „Šeraton“, „Hilton“ i slični lanci hotela, koji su to standardi koji treba da budu isunjeni i onda nakon što se izgradi hotel neko od tih operatera potpisuje ugovor o vođenju hotela ili menadžmentu, franšizi ili o dugoročnom zakupu. Ali svakako da je to jedna interesantna tema. Takođe, druga je Slovenska plaža u Budvi gdje se vrlo ozbiljno pregovara sa Soravia grupom iz Austrije (koja je izgradila nekoliko hotela koji su kasnije postali „Hilton“ hoteli, gdje su oni još uvijek suvlasnici u Beču i nekim drugim gradovima) i gdje bi bila prva faza bila rekonstrukcija postojeće Slovenske plaže, postojećeg naselja sa 2.500 kreveta, a sljedeća faza - već od kraja 2007. godine, početkom 2008. godine - izgradnja jednog novog hotela u skladu sa ambijentom, u skladu sa svim standardima koje smo propisali koji bi trebalo da ispuni uslove „Hiltona“ ili nekog drugog velikog lanca hotela, možda „Hajat“ i tako dalje. Ali svakako da su vrlo ozbiljni razgovori već u toku. U Podgorici se takođe gradi hotel sa jednom italijanskom grupom koja se zove „Bolići grupa“, na potezu zgrade državne televizije. Upravo je privatizovan kontrolni paket akcija hotelskog preduzeća „Crna Gora“, u okviru kojeg se nalazi hotel „Crna Gora“, već je privatizovan i rekonstruisan. Otvoren je jedan novi hotel koji u lancu „Best western“ hotela, ustvari, najvećeg hotelskog lanca na svijetu koji vodi preko 3.000 hotela i sada je opština u pripremi nekoliko tendera za prodaju nekoliko lokacija u Podgorici, od toga će najmanje jedna biti vrlo atraktivna, u centru grada, namijenjena za hotel.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG