Dostupni linkovi

logo-print

Haški optuženik na državnom budžetu


Kabinet srpskog člana Predsjedništva Borislava Paravca zatražio je od Sekretarijata Predsjedništva provjeru ovih navoda, te pribavljanje valjanih dokaza o osnovi po kojoj je Delić na platnom spisku kolektivnog šefa države, iako na funkciji savjetnika nije bio duže od godinu dana, čime bi eventualno i stekao uslove za naknadu. Šef kabineta Borislava Paravca Simo Bozalo:

“Oni su nam dostavili rješenje o suspenziji gospodina Delića koje je potpisao Sulejman Tihić i dostavili su također obrazloženje. I dilema je samo bila da li je to rješenje podvedeno pod Zakon o radnim odnosima ili pod Zakon o državnoj upravi. Zbog te dileme, mi smo dostavili Ministarstvu pravde i tražili njihovo stručno mišljenje i njihov stav, a također, pošto se iz toga iskristalisalo i jedno političko, osjetljivo pitanje, dostavili smo i OHR-u na uvid.”

Rasim Delić, kako stoji u pismenom obrazloženju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića, sukladno Zakonu o radu u institucijama BiH, nakon suspenzije koja je uslijedila dobrovoljnom predajom Haškom tribunalu 28. februara 2005. godine, ima pravo na naknadu u visini 60 posto od plaće ostvarene u vremenu koje je prethodilo suspenziji. Kako je Delić 11. decembra 2002. godine privremeno kod PIO/MIO Federacije BiH obustavio penziju koju je ostvario kao general Armije BiH, od Predsjedništva prima naknadu od oko 1.000 konvertibilnih maraka.

Reakcije srpskog člana Predsjedništva ponajprije su posljedica činjenice da se Delića u Hagu tereti po komandnoj odgovornosti u 4 tačke optužnice za više ubistava i kršenja zakona i običaja ratovanja, a među kojima i za ratni zločin nad srpskim vojnicima i civilima na području Vozuće, koji su 1995. godine počinili pripadnici jedinice El mudžahid.

Provjeru Delićevog statusa najavio je i hrvatski član Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović. Naime, Delića haška optužnica tereti i za ubistvo i ranjavanje više zarobljenika Hrvatskog vijeća obrane, koji su 8. juna 1993. godine, na dan kad je postavljen za komandanta Glavnog štaba Armije BiH, počinili mudžahedini iz sastava 3. korpusa Armije BiH. O koracima koji će se poduzeti povodom ovog slučaja Simo Bozalo kaže:

“Čekamo te odgovore, a poslije toga vjerovatno će se sve to naći u jednoj informaciji na sjednici Predsjedništva.”

Delićev tretman se, kako se kaže u saopćenju iz Tihićevog kabineta, ne može porediti sa optuženicima koji se ne žele predati, kao i onima kojima se za predaju iz javnih budžeta isplaćuju visoke naknade iz institucija Republike Srpske, u kojoj se javna sredstva koriste za finansiranje i skrivanje ratnih zločinaca.

Naime, 2004. godine Vlada RS-a donijela je odluku po kojoj se svakoj osobi optuženoj za ratne zločine koja se dobrovoljno preda nudi po 50 hiljada konvertibilnih maraka, te povlastice koje je Vlada predvidjela za porodice haških optuženika. Iako bez redovne mjesečne naknade, jednokratnu pomoć u smislu plaćanja putnih troškova za odlazak u Hag i hotelski smještaj porodice koja dolazi u posjetu, iste godine usvojila je i Federacija BiH. Slučaj Delić jedini je za sada poznati slučaj budžetskog finansiranja haškog optuženika na državnom nivou.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG