Dostupni linkovi

logo-print

Kada će početi istrage o ubojstvima Srba u Sisku?


Procjene broja stradalih sisačkih Srba su različite – od 35, kojom brojkom barata sisačko Županijsko državno odvjetništvo, do 111, što je brojka kojom barataju sisačke nevladine organizacije. Međutim, do danas nije bilo ozbiljnije istrage o sisačkoj 1991. Ozbiljnije u značenju da su se osim pozivanja na informativne razgovore, pokrenuli sudski postupci. Sisak će ipak doći na red, ocjenjuje za naš program predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić:

„To što proces u Sisku još ne počinje, ja bih prije pripisao tome da će ovaj proces Glavašu već izazvati burne reakcije dijela javnosti koji je sklon onoj rečenici – da Hrvati u obrambenom ratu nisu mogli počiniti zločine.“

Osim toga, Državno odvjetništvo ima i fizička ograničenja. Karlovački slučaj „Koranski most“, pa i predstojeće suđenje Glavašu, veliki su projekti, a odvjetništvo je kadrovski ograničeno, podsjeća Pusić:

„Tako da ja mislim da će ovaj slučaj sa Siskom doći na red, ali da izgleda treba čekati da ovaj proces u vezi sa zločinima u Osijeku barem krene.“

Ne dijele svi Pusićev optimizam. Odvjetnik Luka Šušak zastupa zahtjeve tridesetak obitelji ubijenih sisačkih Srba za odštetom od države i rezignirano podsjeća na gotovo jednoglasnu parlamentarnu potporu glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću:

„Čak ni predstavnici Srba koji sjede u Saboru nemaju primjedbi na izvještaje kad su u pitanju ratni zločini počinjeni nad Srbima. Prema tome, to je dio opće strategije politike Republike Hrvatske. A to dokazuje da Sabor stoji iza njega, vlada i predsjednik Republike Stjepan Mesić. Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić govore da se neće miješati u pravosuđe. To je točno, oni se ne moraju miješati, ali ništa ne poduzimaju da državni odvjetnici i sudci poštuju zakon i ustav.“

Jedan od prvih ljudi oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske Davorko Vidović, sisački je kadar. Za naš radio on podsjeća da je slučaj Sisak otvoren ozbiljno tek 2000. godine i nada se da je vrijeme zataškavanja zločina prošlo:

„Redoslijed otvaranja tih pitanja, i Osijeka i Pakračke poljane i tako dalje, govori o tome da je definitivno vrijeme zataškavanja valjda iza nas. I sad je samo pitanje oportuniteta, da li političkog, da li stvarnog prikupljanja dovoljno kvalitetnih dokaza da se mogu podizati optužnice, ali to sigurno i neminovno dolazi na red, ja sam u to siguran.“

Odvjetnik Čedo Prodanović je pred pet godina podnio kaznenu prijavu zbog ubojstva jednog viđenijeg sisačkog Srbina, u ime njegove kćeri, i njegova tadašnja iskustva nisu ohrabrujuća:

„Generalno mogu reći da mi se čini da se utvrđivanje tih zločina činilo onako pod ručnom kočnicom. Dakle, nije se išlo punim snagama, kao što se išlo, recimo, u isto vrijeme u Gospiću. A kada se ide na taj način, kada se to radi više-manje da bi se otaljao posao, a ne da bi se zaista pronašli dokazi, onda je ishod ovakav kakav je.“

Tih godina, kaže Prodanović, bili su saslušani neki svjedoci koji su teretili neke osobe:

„Zašto se nije krenulo u neki formalni postupak, ja ne znam, ali moj dojam je da se na tome nije previše inzistiralo od strane organa represije. Zbog čega ne? Pa zbog toga što očito nije postojala politička volja da se to radi. Kada politička volja postoji, i država je u stanju naći dokaze, ako se svi organi represije angažiraju punim kapacitetom.“

U Državnom odvjetništvu kažu kako izvidi za sve nerazjašnjene zločine iz ratnih godina u Sisku traju i dalje, neovisno o nacionalnosti počinitelja i žrtava i neovisno o novootvorenom slučaju Glavaš.

Vjera Solar, majka djevojke ubijene navodno zabunom 1991. godine i čelnica udruge koja okuplja obitelji sisačkih žrtava, kaže kako ohrabruje što je interes javnosti sve veći. Međutim, pred koji dan ona je razgovarala sa sisačkim državnim odvjetnikom Stipom Vrdoljakom:

„S njm sam razgovarala o tim zločinima koji su se događali i htjela sam nakon godinu dana da vidim šta je on poduzeo u korist ljudi koji su pobijeni. On nije napravio ništa.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG