Dostupni linkovi

logo-print

Referendum će se najviše odraziti na Kosovo


Kako će crnogorski referendum utjecati na stabilnost cijele regije, gdje će biti granice Evropske unije na jugoistoku kontinenta, kakav će status imati Kosovo, otkud ideje o referendumu u Republici Srpskoj i da li imaju ikakvog političkog utemeljenja? To su tek neka od pitanja na koja odgovora Eva Gross, analitičarka u Centru za evropske političke studije u Bruxellesu.

RSE: akon crnogorskog referenduma, možemo reći da na Balkanu nastaju najmanje dvije nove države. Po Vašem mišljenju, kada će "razvod" između Beograda i Podgorice biti okončan i da li, s obzirom na posljednje izjave iz redova "unionista", postoji opasnost da razvod i ne bude miran?

GROSS: Ne, ne mislim da bi nasilje moglo izbiti. Možemo očekivati relativno miran razvod. Za to postoje najmanje dva razloga. Jedan je što nema etničke netrpeljivost kakve smo bili svjedoci u drugim balkanskim državama, a drugi je evropska perspektiva Crne Gore. Naravno, za takvu budućnost nužne su ekonomske promjene, prije svih smanjenje stope nezaposlenosti. Znači, suočavanje s ekonomskim poteškoćama i samostalnim razvojem je ono s čim će se Crna Gora nužno susreti u budućnost. No, tu je i posao oko formiranja same države, a za to će se morati dobiti podrška 45 posto onih koji nisu glasali za nezavisnost. Dakle, ima poprilično izazova.

RSE: Koliko su sada Srbija i Crna Gora daleko od evropskih integracija ili da li su Beograd i Podgorica, zahvaljujući samostalnim putovima, bliže Bruxellesu nego što su to bili jučer?

GROSS: Mislim da je važno da se stupanj približavanja ocjenjuje od zemlje do zemlje, samostalno, i da po strani ostavimo priču o regiji Zapadnog Balkana. Uostalom, pregovori o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom su prekinuti zbog nesuradnje Beograda s Haškim sudom i tako će ostati dok Srbija ne promijeni svoju politiku. Evropska unija će sada pokrenuti razgovore o stabilizaciji i pridruživanju sa Crnom Gorom, kako bi ta zemlja samostalno krenula putem koji vodi prema članstvu Evropskoj uniji.

RSE: Zanimljivo je da su se unutar Republike Srpske pojavile neke ideje o mogućem referendumu o otcjepljenju iz BiH. Koliko su takve inicijative realne?

GROSS: U ovom trenutku nešto takvo je potpuno nerealno. Bosna i Hercegovina je kao jedna država počela razgovore o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. Znači, tako nešto nema nikakvo političko utemeljenje, a još manje bi se to u bliskoj budućnosti moglo dogoditi.

RSE: Po Vašem mišljenju, kako crnogorski referendum može utjecati na stabilnost cijele regije?

GROSS: Najviše će utjecati na razgovore o statusu Kosova. Tek treba vidjeti kakve su posljedice crnogorskog referenduma i nezavisnosti po konačni status Kosova. Naime, Sjedinjenje Države žele do kraja godine okončati razgovore o statusu. No, tu stvari postaju složenije, jer Srbija neće pristati na punu autonomiju, dok će kosovski Albanci u prvi plan staviti pitanje zašto i oni ne mogu organizirati referendum o nezavisnosti. To će otežavati i usložnjavati rad međunarodnim promatračima i mislim da je to ovoga trenutka glavna posljedica referenduma regiji. Što se samog statusa Kosova tiče, male su ili nikakve šanse da ono ostane unutar Srbije, pitanje je samo stupnja autonomije, o čemu postoje neslaganja unutar međunarodne zajednice. Ono što se sada može reći je da će prije biti nezavisnost, jedan vrsta nezavisnosti uz snažnu prisutnost međunarodne zajednice.

RSE: I na kraju, gdje će biti granice Evrope na jugoistoku kontinenta?

GROSS: Proces približavanja i integracije Zapadnog Balkana je prilično jasan. Nema dvojbe da će granice Evrope uključivati i Balkan, no pitanje je kada će se to dogoditi. Od država u regiji, jedino je Hrvatska službeno kandidat. Za Makedoniju još nije određen datum kada će pregovori o članstvu započeti, znači sve ostale zemlje će se postepeno pridruživati, ovisno u stupnju privrednih i društvenih reformi koje budu poduzimale. Članstvo je, rekla bih, još daleko, ali mogućnost postoji. I Evropska unija je, bez obzira na aktualne rasprave o proširenju i mogućnosti prihvaćanja novih članica, dala čvrsto obećanje da je spremna na širenje prema državama Zapadnog Balkana i da će te zemlje postati članicama Evropske unije, ali samo na temelju unutarnjih reformi koje svaka država ostvari.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG