Dostupni linkovi

logo-print

Novi projekti Europskog doma u Vukovaru


Dr. Ljiljana Gereke, predsjednica Europskog doma u Vukovaru, smatra kako je u tom gradu razmjerno malo učinjeno na gradnji boljih međusobnih odnosa Hrvata i Srba i kako je taj posao posve prepušten nevladinim organizacijama i ne osobito razvijenom civilnom društvu:

„Mnogi smatraju da je najvažniji gospodarski razvitak i da ljudi, ako imaju posla, ne misle na to. To je samo donekle točno. Ako bi ljudi sada, u ovom duševnom stanju u kome se nalaze, dobili posao, oni bi svoju muku samo potisnuli, a ona bi i dalje u njima tinjala i u danom trenutku bi ponovo eksplodirala u okviru obitelji, kao obiteljsko nasilje, ili kao bolest. Ne bi smo smjeli dozvoliti da se te povrede potisnu. Na njihovom iscjeljenju treba raditi.“

Zbog toga, kaže dr. Gereke, u lipnju pripremaju konferenciju pod nazivom „Stereotipi mržnje“:

„Već godinama imamo stajalište da je mržnja, kao jedna destruktivna emocija, osnovna prepreka obnovi i napretku Vukovara. Mržnja u Vukovaru ne postoji samo na relaciji različite etničke skupine. Mržnja postoji između raznih segmenata našeg građanstva – između zaposlenih i nezaposlenih, bogatih i siromašnih, mladih i starih. U obitelji postoje skandalozni primjeri mržnje i nasilja. Mržnjom se moramo pozabaviti. To je jedan duševni otrov koji se može liječiti, ako mu se zna prići.“

Predsjednica Europskog doma u Vukovaru, dr. Ljiljana Gereke, kaže kako će ove godine organizirati i okrugli sto o tradicijskim vrijednostima Vukovara, kao temelju zajedničke budućnosti:

„Vukovar nije grad od jučer. Vukovar ima jednu bogatu tradiciju, jednu tradiciju s kojom se može praktično ponositi. Tu tradiciju treba osvijetliti. Svi smo gradili tu tradiciju jer nije bilo odvojenosti. U Vukovaru su prije Drugog svjetskog rata živjele 23 etničke skupine. Onda je postupno potpuno nestala jevrejska etnička skupina. Poslije Drugog svjetskog rata je skoro nestala, ili se jako smanjila, njemačko-austrijska skupina. Poslije ovoga rata se jako smanjila srpska skupina. Ne znam možemo li se mi tako ponašati kroz povijest, da jednostavno eliminiramo druge, da sve naše probleme uvijek usmjerimo na neku drugu etničku skupinu i gledamo da je istrijebimo. Mislim da takva politika, ili takav način, nije u redu i da nam ne može donijeti dobrobit i blagoslov.“

Upravo zbog toga, kaže čelni čovjek predsjedništva vukovarskog Europskog doma, Petar Bor, razvijanje multietničnosti jedan je od njihovih temeljnih ciljeva:

„Mislimo da je za ulazak u Evropu jedan od ključnih uvjeta upravo njegovanje multietničnosti. To je jedna od naših zadaća kojoj smo se dosta posvetili. Da bi smo tu zadaću realizirali, organizirali smo cijeli niz predavanja na različite teme koje potiču i dotiču se upravo ove problematike. Između ostalog, zvali smo predavače iz različitih zemalja sa Istoka, iz Srbije i Crne Gore, iz Njemačke, Belgije, Austrije i nekih drugih zemalja, koji su držali predavanja upravo u cilju širenja multietničnosti. Moramo da shvatimo da živimo na ovom prostoru i da je potrebna suradnja. Bez suradnje nema budućnosti i razvoja ovog područja.“

Bor dodaje kako se upravo iz tih razloga Europski dom povezuje sa sličnim organizacijama, uključujući i one iz susjednih država:

„Održavamo suradnju sa sličnim institucijama, upravo s namjerom da razvijemo regionalizam jer mislimo da je on jedan od ključeva za razvitak i ovog našeg područja koje je nesretnim okolnostima rata dosta devastirano i uništeno, te se još uvijek nismo uspjeli oporaviti.“

Petar Bor, čelnik predsjedništva Europskog doma u Vukovaru, sa žaljenjem zaključuje da mnoge projekte nisu uspjeli realizirati jer lokalna sredina ne prepoznaje njihovo značenje, pa ih odbija financirati.
XS
SM
MD
LG