Dostupni linkovi

logo-print

Lustracija i kontralustracija


Pored načelne rasprave o tome šta je uloga medija i na koji način oni mogu uticati na stvaranje demokratskih uslova za izjašnjavanje građana o državnom statusu, kao najkonkretniji primjer uticaja politike na medije u predreferendumskoj kampanji navedena je nedavna smjena uređivačkog tima javnog servisa Radio Televizije Crne Gore. Profesor Milan Popović prvo je primjetio da zbog nedostatka lustracije danas na Televiziji Crne Gore, i to kako je rekao iz pera uglednih novinara, u dokumentarnom serijalu „Od referenduma do referenduma“ imamo na sceni kontralustraciju premijera Mila Đukanovića:

„Možemo čuti i rečenicu da se od jedne polurečenice premijera iz 1992. o preuzimanju nadležnosti u jednoj vrsti minornog monopolističkog sukoba unutar tada vladajuće koalicije: ’Ledila krv u žilama velikosrbima u Crnoj Gori’. Kada izostane lustracija, onda se dešava kontralustracija. Ova kontralustracija ide sa enormnim količinama blaćenja, koja u CKL-u i drugde idu na adresu svih onih koji se usude da nešto o prošlosti nelustriranog premijera pomenu.“

Popović je potom ovo doveo u vezu sa medijima i referendumom:

„Zbog toga što, čak i taj deo nekompromitovanih independista u Crnoj Gori smatra da zbog nekih razloga treba tolerisati takve stvari do referenduma i zbog referenduma. Iako nije uopšte teško dokazati da takve stvari upravo štete i referendumu i, verujem, verovatnoj nezavisnosti na tom referendumu.“

Tvrdnja predsjednika Upravnog odbora Radio Televizije Crne Gore Rajka Cerovića da je javni serivis, zahvaljujući novoj zakonskoj regulativi, uspio da izbjegne kontrolu stranaka, te da od transformacije, prema istraživanjima javnog mnjenja, povjerenje u taj mediji neprekidno raste, bio je povod da ga zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Monitora“ Milka Tadić Mijović upita:

„Kako je onda moguće da ste u roku od 24 sata, prvo na zatvorenoj sjednici, a potom na sjednici koja je organizovana u 24 sata, počinju rušiti ljudi koji su ustvari napravili taj javni servis?“

U ovom slučaju, prema riječima Tadić Mijović, najviše zabrinjava to što je, izuzimajući rijetke medije, crnogorska medijska zajednica na slučaju javnog servisa ćutala:

„Da li je droga nezavisnosti toliko jaka da nas je sve toliko opila i da počinje da brani toliko monopole i kartele i da će na kraju, poslije svega kada osvojimo tu slobodu za koju se zalažemo 15 godina, ostati neka prazna ljuštura koja će nam se i te kako obiti svima o glavu?“

Glavni urednik Televizije Crne Gore u ostavci Snežana Nikčević, zbog koje je Savjet te medijske kuće i smijenio direktora Velja Jaukovića koji nije želio da je smijeni, navela je da je predsjednik Savjeta, Branislav Ćalić, od uredništva nedavno tražio da se izjasne da li su za nezavisnost ili ne. Ćalić je priprijetio da ukoliko oni nijesu, naći će one koji jesu:

„Poruka koja nam je upućena ovakvim načinom smjenjivanja jeste da urednici iza kojih ne stoji nijedna politička partija, nijedan centar moći, danas u Crnoj Gori nemaju šansu da opstanu i profesionalno rade svoj posao. Već viđeno toliko puta, samo što se sada sve to, iako vrlo traljavo, uvija u formu zakonskih procedura. Na kraju bih citirala Andreja Nikolaidisa koji je u jednoj prilici upozorio na to da parola ’cilj opravdava sredstvo’ često rezultira time da cilj bude uništen vlastitim nedozvoljenim sredstvima.“

Kako je rekao direktor Instituta za medije, Vojislav Raonić, predsjedniku Savjeta javnog servisa Branislavu Ćaliću bio je upućen poziv da učestvuje na ovom okruglom stolu, ali se on nije pojavio. Raonić je, takođe, pozvao da se u razgovor o javnom serisu uključi neko ko ima drugačije argumente od iznesenih, ali to niko nije učinio. Član Savjeta profesor Šerbo Rastoder koji se oštro protivio smjeni uredništva javnog serisa o tom činu je i ovoga puta rekao:

„Koja god pamet uradila smjenu sada, uradila je protiv referenduma. Ovaj čin po meni je izveden uprkos tome i po meni je jedna demonstracija tipične nepameti koja u sustizanju cilja ili projektovanju cilja apsolutno ne vodi računa o tome kakav će kvalitet dobiti“.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG