Dostupni linkovi

Dikić spreman da prizna krivicu za planiranje terorizma?


Dikić je u više navrata bio u Specijalnom tužilaštvu gdje je razgovarao sa istražiteljima
Dikić je u više navrata bio u Specijalnom tužilaštvu gdje je razgovarao sa istražiteljima

Bivši komandant Žandarmerije Srbije Bratislav Dikić spreman je da postigne i potpiše Sporazum o priznanju krivice sa crnogorskim tužilaštvom, objavili su mediji u Crnoj Gori.

Priznanje krivice, da je bio dio kriminalne organizacije koja je planirala terorističke akcije u Crnoj Gori i ubistvo premijera Mila Đukanovića, kako pišu „Vijesti“, trebalo bi navodno da bude formalno okončano u narednih nekoliko dana. Specijalno tužilaštvo se nije oglašavalo ovim povodom.

Crnogorski mediji pišu da je prethodnih dana Dikić u više navrata bio u Specijalnom tužilaštvu gdje je razgovarao sa istražiteljima.

Podgorička „Pobjeda“ piše da je Dikić saopštio istražiteljima sva saznanja o događajima koji su trebalo da uslijede u veče izbora 16. oktobra, te da je potvrdio detalje iz istrage.

Prema naredbi za sprovođenje istrage Bratislav Dikić, Kristina Hristić i Aleksandar Sinđelić su osumnjičeni za pokušaj terorizma, a ostalih jedanaest uhapšenih je osumnjičeno za stvaranje kriminalne organizacije. Od 20 uhapšenih, odmah je iz pritvora pušteno šestoro.

Parlamentarne izbore u Crnoj Gori obilježilo je hapšenje grupe državljana Srbije koji su, prema policijskom i tužilačkom saopštenju, namjeravali da sprovedu terorističke akcije u cilju nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori.

Bratislav Dikić i Aleksandar Sinđelić su označeni kao organizatori grupe, a kao organizatori se pominju i dva neimenovana državljanina Rusije nedostupni crnogorskim bezbjednosnim službama.

Aleksandar Sinđelić je, pod nepoznatim okolnostima stigao u Crnu Goru, nakon što je objavljeno da se protiv njega vodi postupak zbog pokušaja terorizma. Bratislav Dikić i njegov advokat su na početku procesa negirali optužbe, a što je praćeno Dikićevim navodnim štrajkom glađu u zatvoru u Spužu.

Specijalno tužilaštvo je u međuvremenu saopštilo da je, terorističke akte širih razmjera u Crnoj Gori trebalo da sprovede dodatnih više desetina pa i stotina specijalno obučenih osoba koje bi stigle iz okolnih zemalja.

Sprječavanje i istragu potencijalnih terorističkih akata prate brojne kontroverze i neodgovorena pitanja o tome: da li su postojali i ko su saučesnici u Crnoj Gori, ko su ruski državljani označeni kao organizatori, ko su snage koje su trebalo da počine napade na institucije, zašto nije zaplijenjeno oružje, zašto brojne institucije u Crnoj Gori nisu bile obavještene o postojanju terorističkih aktivnosti i drugo.

XS
SM
MD
LG