Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc izrazio je danas razumijevanje u vezi sa zahtevom za azil bivšeg saradnika američke Nacionalne službe bezbjednosti (NSA) Edvarda Snoudena.
U intervjuu njemačkoj televiziji ARD, Šulc je ocijenio da su špijunske metode koje sprovode SAD svojstvene "diktatorskim režimima".
Slučaj "Snouden nam pokazuje da SAD svoje bliske partnere, Njemačku na primer, ali i čitavu EU, tretiraju kao neprijateljsku silu, i to je apsolutno neprihvatljivo", rekao je Šulc.
Na pitanje da li bi Njemačka trebalo da prihvati Snoudenov zahtev za dobijanje azila, Šulc je odgovorio da ima "razumijevanje za takav zahtjev".
On je rekao da bi, ako Snouden podnese zahtjev za azil, vlasti Njemačke trebalo da razmotre da li je zaista žrtva političkog progona.
Šulc je rekao i da je metode špijuniranja koje je objelodanio Snouden, nekada koristila sovjetska tajna služba KGB, ocijenivši špijuniranje institucija EU od strane SAD kao "provokaciju".
Predsjednik Evropskog parlamenta je rekao da je duboko razočaran predsjednikom SAD Barakom Obamom, da je vjerovao da će uvesti više demokratije i transparentnosti u američki politički život, ali da očigledno, kako je naveo, to nije slučaj.
U intervjuu njemačkoj televiziji ARD, Šulc je ocijenio da su špijunske metode koje sprovode SAD svojstvene "diktatorskim režimima".
Slučaj "Snouden nam pokazuje da SAD svoje bliske partnere, Njemačku na primer, ali i čitavu EU, tretiraju kao neprijateljsku silu, i to je apsolutno neprihvatljivo", rekao je Šulc.
Na pitanje da li bi Njemačka trebalo da prihvati Snoudenov zahtev za dobijanje azila, Šulc je odgovorio da ima "razumijevanje za takav zahtjev".
On je rekao da bi, ako Snouden podnese zahtjev za azil, vlasti Njemačke trebalo da razmotre da li je zaista žrtva političkog progona.
Šulc je rekao i da je metode špijuniranja koje je objelodanio Snouden, nekada koristila sovjetska tajna služba KGB, ocijenivši špijuniranje institucija EU od strane SAD kao "provokaciju".
Predsjednik Evropskog parlamenta je rekao da je duboko razočaran predsjednikom SAD Barakom Obamom, da je vjerovao da će uvesti više demokratije i transparentnosti u američki politički život, ali da očigledno, kako je naveo, to nije slučaj.
