Dostupni linkovi

logo-print

Nemačka negira da želi zajedničke obveznice



Nemačko ministarstvo finansija naglasilo je danas da nema nameru da izda zajedničke obveznice sa pet zemalja evro zone koje imaju najviši kreditni rejting - AAA, kako bi umirili finansijska tržišta.

Portparol Ministarstva finansija Johanes Blankenhajm opovrgao je pisanje današnjeg Velta koji navodi da su pregovori o izdavanju takozvanih "elitnih obveznica" toliko uznapredovali da zainteresovane zemlje sada razgovaraju o organizacionim pitanjima.

Blankenhajm je rekao da Nemačka "radi intenzivno na stabilizaciji Unije", ali da je to bazirano na predloženim promenama Lisabonskog ugovora.

Kancelarka Angela Merkel više puta poslednjih dana oštro je odbacila planove za izdavanje zajedničkih obveznica svih 17 zemalja evro zone i istakla da želi da se "elitne obveznice" uvedu samo u slučaju da ne budu sve članice EU želele da se slože sa izmenama Lisabonskog sporazuma koje predlažu Nemačka i Francuska.

U tekstu Velta, koji se poziva na diplomate EU visokog ranga, navodi se da su "elitne obveznice" deo plana koji će Merkelova i francuski predsednik Nikola Sarkozi predstaviti na samitu EU 9. decembra.

Prema pisanju Velta, pored Nemačke, "elitne obveznice" želi još pet zemalja zone koje imaju najviše ocene (AAA) kreditne sposobnosti rejting agencija - Francuska, Finska, Holandija, Luksemburg i Austrija.

Nemački list, pozivajući se na pregovaračke krugove, navodi da bi kamata na ove obveznice iznosila 2,5 odsto, što je samo malo više od sadašnje kamate na nemačke državne obveznice.

Svrha "elitnih obveznica", kako se navodi, jeste da stabilizuju zemlje sa najvišom kreditnom sposobnošću, ali i da se istovremeno poodigne "zaštitni bedem" koji će umiriti finansijska tržišta.

Međutim, kako dalje prenosi Velt, i zemlje u kojima traje dužnička kriza mogle bi da profitiraju od "elitnih obveznica", jer bi kreditima iz tako dobijenih sredstava mogli da se finansiraju ne samo dugovi zemalja sa trostrukom A ocenom rejting agencija već, uz strogo postavljene uslove, i pomoć za zemlje u krizi kao što su Italija ili Španija.

To bi uskoro moglo čak da bude i nužno, jer evropski zaštitni fond EFSF ne uspeva da nađe dovoljno privatnih finansijera na koje se prvobitno računalo.
XS
SM
MD
LG