Usaglašen sporazum o saradnji u gonjenju ratnih zločinaca

Tužilaštvo BiH i Tužilaštvo za ratne zločine Srbije usaglasili su u srijedu konačan tekst Protokola o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina.

Potpisivanje sporazuma dva tužilaštva, čija je namjera riješiti pitanje paralelnih istraga, te omogućiti međusobno ustupanje dokaza, nekoliko je puta odgađano.

Primjedbe je imalo i Ministarstvo pravde BiH, i ugrađene su u cijelosti u sam sporazum. Ipak, glavno pitanje teško da će njime biti riješeno, kaže zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut.

„Moram reći da sam ja lično skeptičan da ovaj sporazum može riješiti jedno bitno pitanje koje se zahtijeva u BiH, a to je da se ukine paralelizam u vođenju istraga, odnosno da se neke istrage ustupe BiH, jer jednostavno jasno je da su se činioci zločina nalazili u BiH u trenutku kad su zločini učinjeni. Ovdje bi trebala da postoji pretpostavka da će se otkloniti vođenje paralelnih procesa, duplih procesa, i da samo ustupanje dokaza jednoj strani neće otkoloniti ono primarno što tražimo, a to je da se zločincima sudi u BiH“, ocjenjuje Arnaut.

Konačan tekst usvojen je na sastanku u Sarajevu, no detalji nisu saopšteni. Raniji stav Tužilaštva BiH je da treba sačekati da sporazum zaživi i postane pravno valjan, pa će onda biti moguće govoriti o njima.

Iako još nije poznato šta stoji u usaglašenom tekstu sporazuma, pretpostavlja se da su na tragu onoga kakav je Srbija ranije potpisala sa Hrvatskom.

Takav sporazum ne govori ništa o postupcima koji se već vode i ne kaže da će predmeti biti ustupljeni BiH iako ne postoji osnov da se vode u Tužilaštvu Srbije, kaže predsjednica Helsinškog komiteta BiH Vera Jovanović, koja je ranije uputila ovo upozorenje i Ministarstvu pravde BiH, ali i državnom Tužilaštvu.

„Tražili smo da BiH po tom sporazumu preuzme ulogu koju stvarno ima, a ne da to bude samo jedan transmisija iz Tužilaštva BiH prema Tužilaštvu za ratne zločine Srbije. Jer u suprotnom će se, ako ostane sporazum onakav kakav je bio, ponovo dešavati da će se postupci koji se vode tamo nastaviti, nastaviće se sa hapšenjima i možemo doći vrlo lako u situaciju da dobijemo određene optužnice kao što se to dešava u Hrvatskoj“, napominje Vera Jovanović.

Kočenje saradnje tužilaštava

Najveća bojazan jeste da se ne nastavi po starom - odnosno da Srbija i dalje podiže optužnice i raspisuje potjernice za građanima BiH, čime bi se sama saradnja dovela u pitanje.

Takva situacija mogla bi dovesti do one kakva je nastala u Hrvatskoj nakon izglasavanja Zakona o ništavnosti kojim se sve optužnice za ratne zločine koje su podigle bivša JNA, bivša Jugoslavija i Srbija proglašavaju ništavnim. S druge strane, aktuelni postupci u Srbiji se od strane Hrvatske proglašavaju relativno nevažećima.

To znači da će Hrvatska priznati sve postupke i presude srpskih sudova za ratne zločine u Hrvatskoj ako su te odluke i presude u skladu sa hrvatskim i međunarodnim pravnim standardima. Po istom zakonu o tome treba li postupati po zahtjevima za pravnu pomoć koje povodom nekih novih optužnica budu stizale iz Srbije, odlučivaće Ministarstvo pravosuđa.

Ukoliko to bude slučaj i sa sporazumom u BiH, odnosi dva tužilaštva mogli bi se vratiti unazad. Baš kao što bi se moglo dogoditi i Hrvatskoj nakon usvajanja zakona, što je predviđanje političkog analitičara Žarka Puhovskog:

„To nema apsolutno nikakvo realno-pravno značenje u zbilji, osim što će politički onemogućiti pretpostavke pravnog funkcioniranja, a to znači da će fundamentalno štetiti suradnji državnih odvjetništava, odnosno tužilaštava dviju država i time osigurati da bude bolje onima koji su vjerojatno krivi, a lošije onima koji najvjerojatnije nisu krivi.“

Još jedna od bitnih stvari koja se tiče sadržaja sporazuma jeste i ta da li su njime obuhvaćeni i zločini koji su se nad građanima BiH dogodili u Srbiji.
Također se postavlja i pitanje koje predmete ustupiti Srbiji.

Stranka za BiH saopštenjem se oglasila u povodu potpisivanja Protokola sa stavom da se Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine njime dovode u podređeni položaj, te postaju filijala srbijanskog pravosuđa koja bi Srbiji isporučivala sve predmete koje ona želi.

Također su naglasili da je Srbija u vrijeme procesa protiv Ejupa Ganića u Londonu pokušavala napraviti pritisak na BiH da se ovaj sporazum potpiše, ali da BiH nije pristala, što je, navode, pomoglo da se dokaže politička motivacija Srbije.

A upravo je izbjegavanje paralelnih istraga i saradnja u razmjeni informacija BiH i Srbije ono što očekuje i glavni haški tužilac Serž Bramerc. No, tokom nedavne posjete Beogradu ustvrdio je kako će sporazum pomoći u utvrđivanju ko je zadužen za istragu, ali neće riješiti pitanje neizručivanja između Srbije i BiH.