Nenad Kecmanović, bivši član predsjedništva Bosne i Hercegovine na početku rata ipak se predomislio i umjesto povratka u Beograd ostao u Den Haagu kako bi dovršio svoj višednevni iskaz na suđenju zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću. Nakon što je prethodno osporavao vlastite riječi u vezi zločina srpskih snaga u Prijedoru i Sarajevu 1992.godine, Kecmanović je na kraju iskaza otišao i korak dalje – osporavajući da se u Bosni i Hercegovini dogodio genocid.
Kecmanović će ostati zabilježen kao vještak i svjedok na Haškom sudu koji je pokušao osporiti sve svoje prijašnje izjave o zločinima u Bosni i Hercegovini.
Upravo nakon obilježavanja 19 godina od srebreničkog genocida, Kecmanović je - kao svjedok obrane – osporavao da se on ikada dogodio. Ni u Srebrenici, kao ni u drugim mjestima koje su zauzele srpske snage generala Mladića, za što optuženi zapovjedno odgovara.
„Pa ovo što se danas upotrebljava, bar kada je riječ o Bosni i Hercegovini, potpuno je nešto drugo što se ranije i u teoriji i praksi – tretiralo kao genocid. Genocid je po klasičnoj definiciji obuhvaćao sistematsko uništavanje jednog naroda. Nešto poput onoga što je nacistička Njemačka, odnosno što su nacisti radili Židovima“, naveo je svjedok, osporavajući svoje riječi iz 1992.godine, kada je kao član Predsjedništva tražio zabranu prekrajanja granica činjenjem zločina i genocidom.
Podsjetimo, prema definiciji iz međunarodne „Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida“ iz 1948.godine – pojam podrazumijeva – fizičko izvršenje namjere „da se potpuno ili djelomično uništi nacionalna, rasna, etnička ili religiozna grupa kao takva“. No Kecmanović je ustvrdio na Haškom sudu (ICTY) – da je takva definicija genocida izmišljena u novije vrijeme.
„I to se ne može primijeniti na situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje ni jedan narod nije išao na uništenje kompletnog, drugog naroda. No sada očigledno postoje neka druga tumačenja tog pojma.“, pojašnjavao je promijenu svog mišljenja o genocidu svjedok obrane.
Kecmanović: građani sami otišli na sigurnije
Uz negiranje genocida, Kecmanović je povukao i svoje riječi o teroru Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, pogotovo u više logora u koje su masovno zatočavani. Također je povukao i svoje izjave koje je dao na ranijim haškim suđenjima – o masovnom protjerivanju građana iz bosanskoheregovačkih općina zauzetih od strane srpskih snaga.
Prema Kecmanoviću – protjerivanje se uopće nije dogodilo, a sve što je rekao o etničkom čišćenju kao član Predsjedništva BiH – se temeljilo na propagandi koja je do njega dolazila polovicom 1992.godine.
„Izvještaji medija su uglavnom bili istovjetni onom što se čulo na Predsjedništvu (BIH). Možda bi bilo najbolje da kažem da sam selektivno primao te informacije, na bazi vlastite procjene“, pojašnjavao je svjedok, tvrdeći da su njegovi stavovi s početka rata bili utemeljeni na krivim informacijama, odnosno propagandi.
Kecmanović, koji je iz Sarajeva otišao na pregovore na Pale u srpnju 1992.godine - od kamo je pobjegao u Beograd, ustvrdio je kako nije bilo etničkog čišćenja – jer su građani sami početkom sukoba napuštali svoje domove iz sigurnosti te odlazili na mjesta s većinskim stanovništvom njihove nacionalnosti. Pri tom je kao primjer spomenuo svog brata koji je 1992.godine otišao u Australiju.
VIDEO: Dio iskaza Kecmanovića
Nakon Kecmanovića, s iskazom je počeo Milorad Šehovac, oficir VRS-a kojeg je obrana dovela da osporava namjerne napade na Sarajlije, nakon čega se očekuju svjedoci u vezi osporavanja masovnog seksualnog zlostavljanja u logorima u Foči.
