Hrvatska potražuje 10 od 44 objekta diplomatsko-konzularne imovine socijalističke Jugoslavije o kojima je trebalo biti riječi na sastanku u Beogradu, kojeg je srpska strana jednostrano otkazala. Ako se ne postigne nikakav dogovor, srpsku opstrukciju provedbe sporazuma o sukcesiji treba prijaviti međunarodnim faktorima, kažu analitičari.
Hrvatska je jedna od četiri države sljednice koje su pismeno prosvjedovale u srpskom Ministarstvu vanjskih poslova zbog otkazivanja ranije dogovorenog drugog dijela 14. sastanka Zajedničke komisije za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ, koji je 17. lipnja trebao biti održan u Beogradu. Na tom sastanku trebalo je točno definirati datume primopredaje 44 diplomatsko-konzularna objekta, kako je dogovoreno još pred 4 godine u Zagrebu, kao i nastaviti rad na podjeli preostala 74 objekta.
Od ukupno 123 objekta predviđena za podjelu među državama sljednicama socijalističke Jugoslavije, Srbija je izvršila primopredaju svega – pet objekata! Što je od ta 44 objekta iz takozvane OECD grupe pripalo Hrvatskoj, podsjetio je u izjavi za naš radio Berislav Živković iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
„Prema ovome dogovoru, Hrvatskoj je pripalo deset objekata, i to tri veleposlanstva – u Beču, Hagu i Lisabonu, četiri rezidencije – u Helsinkiju, Madridu, Stockholmu i Oslu, generalni konzulat u Torontu te dva stana u Trstu. Ono što hrvatsku stranu najviše brine je stanje tih nekretnina, u koje se posljednjih godina nije dovoljno ulagalo. Zato ćemo inzistirati da se primopredaja izvrši – kako je i rečeno – do kraja lipnja 2011. godine.“
No to je samo dio priče, nastavlja Živković:
„Treba se još raspraviti o raspodjeli diplomatsko-konzularnih predstavništava u ostalim zemljopisnim regijama. Također se očekuje i dogovor o umjetničkim djelima koja se nalaze u pojedinim veleposlanstvima i konzulatima, a koja su nekada pripadala zajedničkoj državi.“
Kriza ne može biti izgovor
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je u posebnom priopćenju kazalo kako jednostrano otkazivanje sastanka od strane srpskih vlasti ozbiljno ugrožava prava i poziciju ostalih država sukcesora u cijelom procesu i pokazuje nespremnost Republike Srbije da provodi zajednički potpisan i ratificiran Sporazum o sukcesiji. Bosni i Hercegovini je „zagrebačkim dogovorom“ pripalo 8 objekata, čija primopredaja nikada nije realizirana.
Mate Granić, arhivI makedonsko Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je da se u roku od godinu dana ispuni dogovor iz Zagreba i "produži realizacija međunarodno verificiranog Sporazuma o sukcesiji, kojeg je i srpska strana potpisala i ratificirala". Makedonski je naglasak upravo na aneksu B Sporazuma o sukcesiji – raspodjeli diplomatsko-konzularne imovine, i aneksu C – potraživanjima i dugovima socijalističke Jugoslavije.
Kriza i nedostatak novaca kao vjerojatni razlog što Srbija ne poštuje dogovor ne može biti izgovor, jer se dogovorene obaveze bespogovorno mora poštivati, kaže tim povodom za naš radio dugogodišnji hrvatski ministar vansjkih poslova, a sada analitičar Mate Granić:
„Ako jedna država ima problema sa poštivanjem dogovora, onda mora doći s prijedlogom kako riješiti taj problem. To je problem kojeg treba na najvišoj razini i prioritetno rješavati, jer je on dio jednog dogovora. Ako ne možete ispuniti dogovoreno, morate doći s prijedlogom – što nudite u zamjenu za neispunjeni dogovor, ako druga strana uopće želi nešto drugo i prihvatiti.“
Damir Grubiša, foto Enis ZebićSrpsku opstrukciju predaje diplomatsko-konzularne imovine treba prijaviti međunarodnim faktorima, kaže za naš radio bivši diplomat, a sada profesor europskih integracija Damir Grubiša. „Sporazum o sukcesiji je bio pretpostavka za normalizaciju odnosa i ostvarenje mira na prostoru bivše Jugoslavije,“ podsjeća naš sugovornik.
„Ti pregovori su vođeni pod pokroviteljstvom i pod kontrolom međunarodne zajednice – UN-a i Europske unije. Dakle, države sljednice koje smatraju da jedna od država sljednica ne ispunjava svoje obveze moraju tu zemlju prijaviti Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji, koji su stali iza ovih pregovora.“
Granić misli kako bi problem srpske opstrukcije predaje imovine trebalo ipak prvo pokušati riješiti bilateralno, odnosno – u ovom slučaju – multilateralno.
„To je uobičajena stvar. A ako nema efekta, drugi korak je svakako da se ovaj problem stavi – recimo – pred Europsku uniju, Sjedinjene Države, Vijeće sigurnosti UN-a! Ali ipak treba prvo pokušati bilateralno. Osim toga, svaka dobra diplomacija će obavijestiti sve važne države i sve susjede kakve ima probleme, i prije nego ih počne rješavati!“
*****
Pročitajte i ovo
Srbija traži odgodu iseljenja iz ambasada
Hrvatska je jedna od četiri države sljednice koje su pismeno prosvjedovale u srpskom Ministarstvu vanjskih poslova zbog otkazivanja ranije dogovorenog drugog dijela 14. sastanka Zajedničke komisije za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ, koji je 17. lipnja trebao biti održan u Beogradu. Na tom sastanku trebalo je točno definirati datume primopredaje 44 diplomatsko-konzularna objekta, kako je dogovoreno još pred 4 godine u Zagrebu, kao i nastaviti rad na podjeli preostala 74 objekta.
Od ukupno 123 objekta predviđena za podjelu među državama sljednicama socijalističke Jugoslavije, Srbija je izvršila primopredaju svega – pet objekata! Što je od ta 44 objekta iz takozvane OECD grupe pripalo Hrvatskoj, podsjetio je u izjavi za naš radio Berislav Živković iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
Ono što hrvatsku stranu najviše brine je stanje tih nekretnina, u koje se posljednjih godina nije dovoljno ulagalo. Zato ćemo inzistirati da se primopredaja izvrši – kako je i rečeno – do kraja lipnja 2011.
„Prema ovome dogovoru, Hrvatskoj je pripalo deset objekata, i to tri veleposlanstva – u Beču, Hagu i Lisabonu, četiri rezidencije – u Helsinkiju, Madridu, Stockholmu i Oslu, generalni konzulat u Torontu te dva stana u Trstu. Ono što hrvatsku stranu najviše brine je stanje tih nekretnina, u koje se posljednjih godina nije dovoljno ulagalo. Zato ćemo inzistirati da se primopredaja izvrši – kako je i rečeno – do kraja lipnja 2011. godine.“
No to je samo dio priče, nastavlja Živković:
„Treba se još raspraviti o raspodjeli diplomatsko-konzularnih predstavništava u ostalim zemljopisnim regijama. Također se očekuje i dogovor o umjetničkim djelima koja se nalaze u pojedinim veleposlanstvima i konzulatima, a koja su nekada pripadala zajedničkoj državi.“
Kriza ne može biti izgovor
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je u posebnom priopćenju kazalo kako jednostrano otkazivanje sastanka od strane srpskih vlasti ozbiljno ugrožava prava i poziciju ostalih država sukcesora u cijelom procesu i pokazuje nespremnost Republike Srbije da provodi zajednički potpisan i ratificiran Sporazum o sukcesiji. Bosni i Hercegovini je „zagrebačkim dogovorom“ pripalo 8 objekata, čija primopredaja nikada nije realizirana.
Kriza i nedostatak novaca kao vjerojatni razlog što Srbija ne poštuje dogovor ne može biti izgovor, jer se dogovorene obaveze bespogovorno mora poštivati, kaže tim povodom za naš radio dugogodišnji hrvatski ministar vansjkih poslova, a sada analitičar Mate Granić:
„Ako jedna država ima problema sa poštivanjem dogovora, onda mora doći s prijedlogom kako riješiti taj problem. To je problem kojeg treba na najvišoj razini i prioritetno rješavati, jer je on dio jednog dogovora. Ako ne možete ispuniti dogovoreno, morate doći s prijedlogom – što nudite u zamjenu za neispunjeni dogovor, ako druga strana uopće želi nešto drugo i prihvatiti.“
„Ti pregovori su vođeni pod pokroviteljstvom i pod kontrolom međunarodne zajednice – UN-a i Europske unije. Dakle, države sljednice koje smatraju da jedna od država sljednica ne ispunjava svoje obveze moraju tu zemlju prijaviti Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji, koji su stali iza ovih pregovora.“
Granić misli kako bi problem srpske opstrukcije predaje imovine trebalo ipak prvo pokušati riješiti bilateralno, odnosno – u ovom slučaju – multilateralno.
„To je uobičajena stvar. A ako nema efekta, drugi korak je svakako da se ovaj problem stavi – recimo – pred Europsku uniju, Sjedinjene Države, Vijeće sigurnosti UN-a! Ali ipak treba prvo pokušati bilateralno. Osim toga, svaka dobra diplomacija će obavijestiti sve važne države i sve susjede kakve ima probleme, i prije nego ih počne rješavati!“
*****
Pročitajte i ovo
Srbija traži odgodu iseljenja iz ambasada
