Posljednja istraživanja u kojima je zabilježen značajan skok podrške javnog mnijenja za članstvo Crne Gore u NATO, izazvala su iznenađenje i kontroverze u javnosti. Protivnici NATO integracija vjeruju da se radi o netačnim podacima koji su plasirani u propagandne svrhe dok pristalice pokušavaju da ponude moguće odgovore.
Za one koji prate političke i društvene procese u Crnoj Gori teško je objašnjiv drastičan skok podrške učlanjenju Crne Gore u NATO, što su pokazala istraživanja javnog mnijenja agencija Ipsos i Damar, a koje je predstavio vladin Komunikacioni tim za članstvo u NATO. Na direktno pitanje zašto raste podrška članstvu u NATO Stevo Muk iz Instituta Aleternativa je kratko odgovorio:
"Ja imam odgovore na neka pitanja. Na to vaše pitanje nemam."
Pozivajući se na posljednje istraživanje javnog mnijenja Komunikacioni tim je saopštio da je u posljednjih pet mjeseci povećan broj pristalica za NATO za 10 odsto, dok je drugo istraživanje pokazalo povećanje podrške za preko pet odsto.
Istovremeno, istraživanja su pokazala da je blago smanjen broj protivnika učlanjenja u NATO. Tako istraživanje IPSOS-a pokazuje da bi se na eventualnom referendumu 47 odsto građana izjasnilo za članstvo u NATO, dok bi 41 odsto bilo protiv.
Prema istraživanju agencije Damar 41,6 odsto podržava priključenje NATO savezu, a 39,7 odsto je protiv. Momčilo Radulović, generalni sekretar Evropskog pokreta vidi uzroke u pojačanoj kampanji za članstvo u NATO i angažmanu političkih partija.
"Vrlo je značajna jedna činjenica da do sada nismo imali veći partijski angažman partija na vlasti na terenu u vezi sa pitanjima podrške NATO", navodi Radulović.
Na drugoj strani Stevo Muk vidi problem što o nekom političkom procesu građani ne donose odluke sagledavajući sve argumente, već na osnovu sugestija političkih autoriteta, a to se, izgleda, ponavlja i u odnosu na pitanje članstva u NATO.
"Ne veseli me što u ovoj zemlji još uvijek, da ne kažem dominantno ali uglavnom, svijest ljudi i odluku o nekim važnim pitanjima može da promijeni samo i jedino politički autoritet u vidu vođe neke stranke. Bio to Đukanović ili neki lider opozicije", navodi Stevo Muk.
Zlatko Vujović iz Centra za monitoring je ukazao da je godinama unazad postojala skoro jednaka podjela u javnosti na protivnike, podržavaoce i one koji nemaju mišljenje o članstvu u NATO. Međutim, u posljednje vrijeme je počela borba za privlačenje onih koji nemaju mišljenje.
"Sada dobijamo odgovor ko je u toj borbi za neodlučne glasove uslovno rečeno uspješniji. Ako je suditi po ovim istraživanjima, očigledno je da oni koji su za NATO imaju više uspjeha kada govorimo o borbi za one koji nisu imali stav", riječi su Vujovića.
Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju vjeruje da je uzrok u kampanji promjena u načinu komunikacioje.
"Mislim da se u posljednjih par godina jako promjenio način komunikacije. Tako da mislim da se kvalitet komunikacije poboljšao, mislim da je kampanja 2015. godine bolja od svake prethodne", kaže Kovačević.
Treba reći da navedenim podacima o povećanju podrške članstvu u NATO ne vjeruje Pokret za neutralnost. Marko Milačić smatra da su podaci nekredibilni, jer je za samo nekoliko mjeseci broj protivnika NATO pao za 17 odsto.
"Njima se uopšte ne može vjerovati. Pogotovo upada u oči podatak da je za pola godine procentno broj oponenata NATO integracijama, po njihovom sada, pao za 17,5 odsto. To je nevjerovatno i prosto u našoj javnosti nije se desio ni jedan događaj da bi za pola godine tako drastično bio spušten procenat oponenata NATO integracijama, što dovoljno govori i navodi na sumnju u kredibilitet ovih podataka i istraživanja", ističe Milačić.
I Milutin Đukanović, čija se stranka Nova srpska demokratija protivi NATO integracijama, ne vjeruje rezultatima objavljenih istraživanja.
"Očigledno je cilj tih istraživanja da se utiče na javno mnijenje. Pogotovo ova istraživanja oko NATO pakta. Svi smo svjedoci, krećemo se među građanima i dobro znamo kakav je stav građana prema NATO paktu i istraživanja, sigurni smo, ne odslikavaju pravo raspoloženje građana", tvrdi Milutin Đukanović.
Navedenim istraživanjima obuhvaćeni su i razlozi koji motivišu ispitanike da budu za ili protiv učlanjenja u NATO. Tako protivnike učlanjenja u NATO generalno vode emotivni razlozi, dok su pristalice učlanjenja, uglavnom, vođene racionalnim ekonomskim i bezbjednosnim razlozima.
Protivnici NATO saveza navode bombardovanje Srbije i Crne Gore, vjerovanje da je NATO uvijek bio protiv slavenskih zemalja i da bi Crna Gora bila meta terorista. Smatraju da Crnoj Gori ne prijeti nikakva opasnost, te ocijenjuju da bi Crna Gora bila obavezna da šalje vojnike na strana ratišta.
Na drugoj strani pristalice učlanjenja Crne Gore u NATO, kao najvažnije razloge ističu da će NATO biti garant očuvanja suvereniteta Crne Gore i garant da se na Balkanu neće ponoviti krvoproliće. Uz to se navodi povećanje ulaska inostranog kapitala u zemlju i pojačana efikasnost sistema odbrane nakon pristupanja NATO savezu.
