Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je u proračunu za sljedeću godinu za troškove novinske agencije HINA predvidjelo gotovo četvrtinu novca manje nego ove godine. Sindikat HINE kaže kako je to put prema likvidaciji te agencije, a eksperti upozoravaju da premoć komercijalnih medija u vlasništvu velikih stranih korporacija nije dobra za razvoj demokracije u Hrvatskoj.
Umjesto 2,9 milijuna eura, Ministarstvo kulture planira za Hrvatsku izvještajnu i novinsku agenciju HINA u sljedećoj godini izdvojiti za četvrtinu manje – oko 2,2 milijuna eura. Ako se to realizira, to je početak kraja agencije, koja je ljetos otpustila 31 zaposlenog i ostala na njih 125, a unazad nekoliko godina novinarima su triput smanjivane plaće, kažu u HINI. Sindikalni povjerenik u HINI i zamjenik predsjednika Sindikata novinara Hrvatske Andrej Matijašević za RSE kaže:
„Ta odluka de facto znači likvidaciju HINE, jer ona sa četvrtinu manje novca koji dobiva od države jednostavno – ne može funkcionirati, odnosno ne može ostvarivati svoje zakonom propisane zadaće, a to je potpuno informiranje o zbivanjima u Hrvatskoj i svijetu. Odnos vlasti prema javnim medijima vidljiv je i po odnosu prema Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), dakle očito ih se doživljava kao nešto nepotrebno.“
„HINA je – iako državna – vjerodostojan i profesionalan medij, a ako država ide na njeno gašenje, to znači ili da su našli novog partnera, ili u medijskoj strategiji koju država nikako da napravi neće biti mjesta za medije koji nisu komercijalni,“ kaže za RSE medijski stručnjak Stjepan Malović, koji upozorava da se medijska scena u Hrvatskoj – urušava.
„Mediji su uglavnom komercijalni, najveći dio ih je u vlasništvu velikih globalnih internacionalnih korporacija koje imaju svoj interes, i to je nešto što u konačnici nije dobro za razvoj demokracije, nije dobro za participaciju građana u vlasti. To se vidi! Sada se očito vidi da ljudi ne znaju što se događa u zemlji, da nam onda različiti spin-doktori kroz različite medijske i slične akcije nameću neke sumnjive vrijednosti i nameću ljude sumnjive kvalitete.“
Ministarstvo kulture je posljednjih mjeseci dodijelilo sredstva jednom broj nezavisnih neprofitnih portala, sa idejom da oni objavljuju tekstove od javnog interesa, a bez pritiska tržišta i profita. Toni Gabrić je urednik u jednom od njih, portalu h-alter. Pitali smo ga – je li ovaj potez Ministarstva rezultat svijesti da su mediji koji pišu bez pritiska tržišta i profita potreba, li svojevrsno pranje savjesti, nakon što su vlasti dopustile gašenje „Vjesnika“ i nakon što ni nakon dvije godine mandata nema medijske strategije?
„Konačni odgovor na to pitanje znat ćemo za dvije godine, kada ovo Ministarstvo i ova vlast budu na kraju svog mandata. Što više vremena protječe, a ništa se supstancijalno ne radi, to sve više nalikuje na pranje savjesti. Sa druge strane, naravna stvar da ja moram biti zadovoljan što smo dobili 400.000 kuna (nešto preko 53.000 eura) za naš rad za godinu dana, ali čini mi se da se od vlasti i od Ministarstva kulture – kada je riječ o medijskoj politici – mora očekivati mnogo više“, navodi Gabrić.
Jer, kaže Gabrić, vlasti moraju srediti stvari u HINI i na HRT-u i regulirati prava i obaveze velikih medijskih korporacija.
Kolega Matijašević iz Sindikata novinara kaže da takvi projekti, iako dobrodošli, ne rješavaju problem.
„Vidimo da su novoj garnituri Ministarstva kulture puna usta alternativnih medija, ali jasno je da alternativni mediji ne mogu ostvarivati svoju funkciju alternative, ako nemamo svima dostupne i objektivne javne medije. Jer u tom slučaju ta neka alternativa obavlja funkciju javnih medija, odnosno pretvara se u mainstream“, smatra Matijašević.
Umjesto 2,9 milijuna eura, Ministarstvo kulture planira za Hrvatsku izvještajnu i novinsku agenciju HINA u sljedećoj godini izdvojiti za četvrtinu manje – oko 2,2 milijuna eura. Ako se to realizira, to je početak kraja agencije, koja je ljetos otpustila 31 zaposlenog i ostala na njih 125, a unazad nekoliko godina novinarima su triput smanjivane plaće, kažu u HINI. Sindikalni povjerenik u HINI i zamjenik predsjednika Sindikata novinara Hrvatske Andrej Matijašević za RSE kaže:
„Ta odluka de facto znači likvidaciju HINE, jer ona sa četvrtinu manje novca koji dobiva od države jednostavno – ne može funkcionirati, odnosno ne može ostvarivati svoje zakonom propisane zadaće, a to je potpuno informiranje o zbivanjima u Hrvatskoj i svijetu. Odnos vlasti prema javnim medijima vidljiv je i po odnosu prema Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), dakle očito ih se doživljava kao nešto nepotrebno.“
„HINA je – iako državna – vjerodostojan i profesionalan medij, a ako država ide na njeno gašenje, to znači ili da su našli novog partnera, ili u medijskoj strategiji koju država nikako da napravi neće biti mjesta za medije koji nisu komercijalni,“ kaže za RSE medijski stručnjak Stjepan Malović, koji upozorava da se medijska scena u Hrvatskoj – urušava.
„Mediji su uglavnom komercijalni, najveći dio ih je u vlasništvu velikih globalnih internacionalnih korporacija koje imaju svoj interes, i to je nešto što u konačnici nije dobro za razvoj demokracije, nije dobro za participaciju građana u vlasti. To se vidi! Sada se očito vidi da ljudi ne znaju što se događa u zemlji, da nam onda različiti spin-doktori kroz različite medijske i slične akcije nameću neke sumnjive vrijednosti i nameću ljude sumnjive kvalitete.“
Ministarstvo kulture je posljednjih mjeseci dodijelilo sredstva jednom broj nezavisnih neprofitnih portala, sa idejom da oni objavljuju tekstove od javnog interesa, a bez pritiska tržišta i profita. Toni Gabrić je urednik u jednom od njih, portalu h-alter. Pitali smo ga – je li ovaj potez Ministarstva rezultat svijesti da su mediji koji pišu bez pritiska tržišta i profita potreba, li svojevrsno pranje savjesti, nakon što su vlasti dopustile gašenje „Vjesnika“ i nakon što ni nakon dvije godine mandata nema medijske strategije?
„Konačni odgovor na to pitanje znat ćemo za dvije godine, kada ovo Ministarstvo i ova vlast budu na kraju svog mandata. Što više vremena protječe, a ništa se supstancijalno ne radi, to sve više nalikuje na pranje savjesti. Sa druge strane, naravna stvar da ja moram biti zadovoljan što smo dobili 400.000 kuna (nešto preko 53.000 eura) za naš rad za godinu dana, ali čini mi se da se od vlasti i od Ministarstva kulture – kada je riječ o medijskoj politici – mora očekivati mnogo više“, navodi Gabrić.
Jer, kaže Gabrić, vlasti moraju srediti stvari u HINI i na HRT-u i regulirati prava i obaveze velikih medijskih korporacija.
Kolega Matijašević iz Sindikata novinara kaže da takvi projekti, iako dobrodošli, ne rješavaju problem.
„Vidimo da su novoj garnituri Ministarstva kulture puna usta alternativnih medija, ali jasno je da alternativni mediji ne mogu ostvarivati svoju funkciju alternative, ako nemamo svima dostupne i objektivne javne medije. Jer u tom slučaju ta neka alternativa obavlja funkciju javnih medija, odnosno pretvara se u mainstream“, smatra Matijašević.
