Crna Gora, koja je do prije godinu dana spadala u red nisko zaduženih zemalja, sada duguje skoro milijardu i po eura, što je nešto manje od polovine bruto domaćeg proizvoda. Više od milijardu eura, što je trećina BDP-a, se odnosi na spoljni dug, a Vlada podiže novi kredit kod Svjetske banke od 60 miliona eura.
Ovi podaci ukazuju na trend ubrzanog rasta državnog duga, pa i u samom Ministarstvu finansija priznaju da su upravo visok nivo javnog duga i njegov dalji rast među glavnim faktorima rizika za domaću ekonomiju.
Upitan koliko je takav trend opasan, funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević kaže da je to "za malu državu, poput Crne Gore, veoma važno".
"Možda nije dobro upravo zaduživanje Crne Gore vezano za obezbjeđivanje funkcionisanja javnih finansija, odnosno budžeta. Ako imamo zaduživanje koje je u funkciji razvoja, nekih infratsrukturnih projekata,
onda to naravno ima posebnu ekonomsku težinu. Ovako, bojim se da to može da dodatno oteža crnogorske finansije, ali moramo biti svjesni i jedne druge činjenice - da jedan od osnovnih problema sa kojima se Crna Gora suočava jeste nelikvidnost i siguran sam da će ovih 59, 7 miliona eura kredita Svjetske banke doprinijeti rješavanju ovog problema i da će to doprinijeti rješavanju tog problema", ocjenjuje Vukčević.
Crna Gora je krajem septembra prošle godine realizovala prvu emisiju euro-obveznica, kojima je prikupila 200 miliona eura. Rok za izmirenje tog duga je pet godina, a u međuvremenu će se u godišnjim ratama otplaćivati kamata koja će ukupno biti skoro 80 miliona eura. Kada se dodaju ostali transakcioni troškovi suma se penje za još nekoliko miliona.
Početkom aprila Crna Gora se ponovo, zbog servisiranja prethodnih dugovanja i krpljenja budžetskih rupa, na međunarodnom tržištu kapitala zadužila za još 180 miliona eura. Novac je ponovo pozajmljen na pet godina, a kamate će, samo za ovu pozajmicu, koštati više od 65 miliona eura.
Za vlasti nema krize
Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić sastao se u julu sa delegacijom Svjetske banke.
Sada je objavljeno da je Svjetska banka, shodno dogovoru Vlade i ove finansijske institucije s kraja juna ove godine, odobrila još 60 miliona eura.
"Najnovije zaduživanje je samo još jedna potvrda da je Crna Gora u finansijskom kolapsu", kaže za naš Radio funkcioner Nove srpske demokratije Radojica Živković.
"Svako novo zaduživanje ide dijelom na otplatu glavnog duga i na rate koje prispijevaju i moraju da se vrate a one se ne mogu vratiti iz realnih izvora nego se ponovo mora zaduživati. Tako sve ide u nedogled. Teško da će Crna Gora finansijski preživjeti. Ja lično smatram da će na kraju morati da se odrekne eura kao novčane jedinice jer je to i pritisak iz Evropske unije nastupaju teški dani za stanovništvo Crne Gore. Jedino tu krizu neće osjetiti ljudi koji vrše vlast i koji dobar dio tog bogatstva Crne Gore pretaču preko svojih firmi u privatne džepove i stiču raznim manipulacijama kojima su veoma vješti", kaže Živković.
Živković dodaje da je jedino sigurno - da je državna kasa prazna, a tome u prilog idu i najave da, prema medijskim informacijama, Vlada planira da svim zaposlenim u javnoj upravi smanji plate za 6 - 7 posto.
Vlada će se, ukoliko se obistine medijske najave, zamjeriti i širem sloju građana, kojima namjerava da nametne da iz svog džepa plaćaju 20 posto troškova zdravstvenih usluga.
Pored toga, pokrenuta je kampanja za efikasniju naplatu PDV-a, a od sad će se i prekršajne kazne stritkno i brzo naplaćivati.
Galopirajuće zaduživanje i posvećenost državnog aparata pronalaženju novca, komentarisao je urednik ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor Zoran Radulović.
"Na sve moguće načine se pokušavaju opteretiti poreski obveznici, bili to građani Crne Gore ili ovdašnja privreda i jednostavno se ispipava puls, traži se stalno povećanje poreza, doprinosa, nameta, dažbina, do neke granice podnošljivosti, iako je realno ta granica odavno pređena. Još se nekako trpi i brekće pod tim nametima. Još ova vlast misli da građani i ovdašnja privreda stoje bolje od države i da oni dalje treba da budu ti koji će pomagati državnu kasu umjesto da država njima pomogne, makar u obavljanju onih funkcija zbog kojih i države postoje", ocjenjuje Radulović.
Ovi podaci ukazuju na trend ubrzanog rasta državnog duga, pa i u samom Ministarstvu finansija priznaju da su upravo visok nivo javnog duga i njegov dalji rast među glavnim faktorima rizika za domaću ekonomiju.
Upitan koliko je takav trend opasan, funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević kaže da je to "za malu državu, poput Crne Gore, veoma važno".
"Možda nije dobro upravo zaduživanje Crne Gore vezano za obezbjeđivanje funkcionisanja javnih finansija, odnosno budžeta. Ako imamo zaduživanje koje je u funkciji razvoja, nekih infratsrukturnih projekata,
Početkom aprila Crna Gora se ponovo, zbog servisiranja prethodnih dugovanja i krpljenja budžetskih rupa, na međunarodnom tržištu kapitala zadužila za još 180 miliona eura.
onda to naravno ima posebnu ekonomsku težinu. Ovako, bojim se da to može da dodatno oteža crnogorske finansije, ali moramo biti svjesni i jedne druge činjenice - da jedan od osnovnih problema sa kojima se Crna Gora suočava jeste nelikvidnost i siguran sam da će ovih 59, 7 miliona eura kredita Svjetske banke doprinijeti rješavanju ovog problema i da će to doprinijeti rješavanju tog problema", ocjenjuje Vukčević.
Crna Gora je krajem septembra prošle godine realizovala prvu emisiju euro-obveznica, kojima je prikupila 200 miliona eura. Rok za izmirenje tog duga je pet godina, a u međuvremenu će se u godišnjim ratama otplaćivati kamata koja će ukupno biti skoro 80 miliona eura. Kada se dodaju ostali transakcioni troškovi suma se penje za još nekoliko miliona.
Početkom aprila Crna Gora se ponovo, zbog servisiranja prethodnih dugovanja i krpljenja budžetskih rupa, na međunarodnom tržištu kapitala zadužila za još 180 miliona eura. Novac je ponovo pozajmljen na pet godina, a kamate će, samo za ovu pozajmicu, koštati više od 65 miliona eura.
Za vlasti nema krize
"Najnovije zaduživanje je samo još jedna potvrda da je Crna Gora u finansijskom kolapsu", kaže za naš Radio funkcioner Nove srpske demokratije Radojica Živković.
"Svako novo zaduživanje ide dijelom na otplatu glavnog duga i na rate koje prispijevaju i moraju da se vrate a one se ne mogu vratiti iz realnih izvora nego se ponovo mora zaduživati. Tako sve ide u nedogled. Teško da će Crna Gora finansijski preživjeti. Ja lično smatram da će na kraju morati da se odrekne eura kao novčane jedinice jer je to i pritisak iz Evropske unije nastupaju teški dani za stanovništvo Crne Gore. Jedino tu krizu neće osjetiti ljudi koji vrše vlast i koji dobar dio tog bogatstva Crne Gore pretaču preko svojih firmi u privatne džepove i stiču raznim manipulacijama kojima su veoma vješti", kaže Živković.
Živković dodaje da je jedino sigurno - da je državna kasa prazna, a tome u prilog idu i najave da, prema medijskim informacijama, Vlada planira da svim zaposlenim u javnoj upravi smanji plate za 6 - 7 posto.
Vlada će se, ukoliko se obistine medijske najave, zamjeriti i širem sloju građana, kojima namjerava da nametne da iz svog džepa plaćaju 20 posto troškova zdravstvenih usluga.
Pored toga, pokrenuta je kampanja za efikasniju naplatu PDV-a, a od sad će se i prekršajne kazne stritkno i brzo naplaćivati.
Galopirajuće zaduživanje i posvećenost državnog aparata pronalaženju novca, komentarisao je urednik ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor Zoran Radulović.
"Na sve moguće načine se pokušavaju opteretiti poreski obveznici, bili to građani Crne Gore ili ovdašnja privreda i jednostavno se ispipava puls, traži se stalno povećanje poreza, doprinosa, nameta, dažbina, do neke granice podnošljivosti, iako je realno ta granica odavno pređena. Još se nekako trpi i brekće pod tim nametima. Još ova vlast misli da građani i ovdašnja privreda stoje bolje od države i da oni dalje treba da budu ti koji će pomagati državnu kasu umjesto da država njima pomogne, makar u obavljanju onih funkcija zbog kojih i države postoje", ocjenjuje Radulović.
