Ekonomski stručnjaci već mjesecima upozoravaju da uticaj svjetske ekonomske krize neće zaobići BiH, ali državno Fiskalno vijeće tek danas je razgovaralo o mogućim mjerama za ublažavanje krize za ionako slabu bosanskohercegovačku ekonomiju.
Dok podaci biroa za zapošljavanje u Federaciji BiH već bilježe porast broja nezaposlenih, predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić i dalje tvrdi da će globalna kriza manje pogoditi BiH nego susjedne zemlje. Tu tvrdnju, između ostalog, temelji na činjenici da je sačuvano povjerenje u komercijalne banke i da iz tih banaka nije bilo odlijevanja depozita:
„Ja mislim da je situacija apsolutno stabilizovana i moja je poruka da građani nemaju razloga da strahuju za svoje depozite u komercijalnim bankama. Naravno, to zahtijeva pomnu pažnju. Ja molim i vas iz medija - jer stvaranje panike i stvaranje psihološke nestabilnosti nije dobar saveznik u traženju aktivnih mjera u BiH - i mislim da svi zajedno moramo raditi na tim mjerama.“
Građani se ne plaše uticaja svjetske ekonomske krize - kažu, BiH je u krizi posljednjih 20 godina:
„Penziju imam 350 - i neću da pričam.“
„Kakve, sine, ekonomske krize - više gladni nego siti, i ništa drugo. Političari su krivi za ovo sve.“
„Ne plašim se u svakom slučaju. Da mogu, zabranio bih skroz da emituju to na vijestima.“
„Poslije granata ničega se više ne plašim.“
Tri su moguće tačke na kojima će biti negativnih efekata svjetske ekonomske krize na BiH, zaključili su članovi Fiskalnog vijeća BiH. To je prije svega nivo priliva kapitala iz inostranstva, pogotovo doznaka koje je u zemlju slala bh. dijaspora. I bh. izvoznici će također platiti određenu cijenu budući da su svjetskom ekonomskom krizom uzdrmana tržišta na koja su izvozili. Fiskalno vijeće govorilo je i o mogućim mjerama ublažavanja krize u sektoru privrede i socijalnom sektoru, kaže predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić:
„Svjetska banka je rekla gdje možemo očekivati njenu podršku. I ono što mislim da možemo prontno djelovati, a dogovorili smo se da se koncem februara nađemo, je ubrzavanje realizacije već odobrenih projekata, naročito projekti infrastrukture odobrenih od Svjetske banke koje znače čuvanje stope rasta i čuvanje stope zaposlenosti u BiH. I mislim da tu treba pojačati unutrašnju koordinaciju u BiH. Koliko ja znam, nema razloga da ti projekti ne budu u realizaciji. Zatim spremnost da se otvore kreditne linije malih, srednjih i novih preduzeća. I danas smo razgovarali da vlade entiteta kažu koji je to kvantum sredstava, koji je finansijski gep koji bi čuvao stopu rasta i nova radna mjesta da bismo mogli da pregovaramo sa bitnim finansijskim institucijama - Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom.“
Sigurno je da će ekonomska kriza najviše uticati na one najugroženije. Takav je Franjo Radaš, nezaposleni demobilisani borac. Sa ženom i petoro djece živi od dječijeg doplatka i od države očekuje da ublaži posljedice krize:
„Vrlo teška je situacija. Možda bi nam mjesečno trebalo za našu obitelj da bi onako, normalno živjeli jedno 2.000 maraka. Međutim, jednu četvrtinu od toga imamo. Dakle razvlačimo se koliko se možemo pokriti.“
Nizak standard bh. građana već je pogođen svjetskom ekonomskom krizom, tvrde ekonomski stručnjaci. No, 2009. godina biće još teža. Azra Hadžiahmetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i državni poslanik:
„Za očekivati je da ćemo imati smanjenu potrošnju zbog niza faktora - smanjene potražnju iz psiholoških razloga i jednako tako iz pogoršanih ekonomskih uslova usporenog rasta dohodaka, ili čak smanjenih dohodaka, veće neizvjesnosti za radna mjesta.“
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić:
„Pošto je naša valuta sidro euro, uglavnom ti inflatorni efekti se prenose indirektno, preko valute sidro i na BiH i s te strane ne očekujem neku veću inflaciju. I ne očekujem kad je u pitanju monetarna politika bilo kakvo iznenađenje, tu ćemo ostati stabilni - i to je dobro i to trebamo čuvati.“
Vlada RS donijela je set mjera za ublažavanje ekonomske krize. Te mjere predstavljene su i lokalnim organima vlasti u tom entitetu. Federalna Vlada još nije usvojila mjere koje će koliko-toliko stabilizovati ekonomsku situaciju. Državne institucije tek danas su se sastale bez velikih i konkretnih prijedloga. Ekonomisti će reći - suviše kasno. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muris Čičić:
„Nažalost, BiH nema strukturu, nema organe, nema prije svega vladu i, nažalost, to je najveći hendikep ove države.“
Gotovo jedina sigurna mjera koja će na nivou države BiH biti preduzeta za ublažavanje uticaja globalne krize jeste očuvanje postojeće stope privrednog rasta u zemlji. Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić također tvrdi da u narednoj godini neće biti povećanja javne potrošnje, makar kada je riječ o državnom budžetu.
