Pokret za promjene traži kontrolno saslušanje ministra finansija Igora Lukšića i čelnika Centralne banke Ljubiše Krgovića, a Srpska narodna stranka likvidaciju ili nacionalizaciju Prve banke, a ne dodjelu 40 miliona državne pomoći.
Pokret za promjene se protivi dodjeljivanju državnog kredita Prvoj banci, koja zbog problema nelikvidnosti od Vlade traži finansijsku pomoć od 40 miliona eura. Predsjednik ove partije Nebojša Medojević smatra da postoje dva izlaza iz problematične situacije u kojoj se nalazi Prva banka, koju, inače, kontroliše Aco Đukanović, brat premijera Mila Đukanovića, koji je i sam akcionar ove banke.
"Izlaz iz ove situacije jeste da se banka ili likvidira ili sanira, ali da se prethodno utvrde svi troškovi te banke, da se utvrdi da li postoje elementi krivične odgovornosti, da li je možda menadžer banke zloupotrebljavao novac banke u privatne svrhe: za finansiranje nekih svadbi, koncerata, kupovina nekretnina u inostranstvu, kockarske dugove... Prije svega, treba da se napravi jedna ozbiljna revizija bilansa te banke, da vidimo na koji način su se trošile pare deponenata, klijenata te banke, pa tek onda da se donese odluka da li i na koji način država treba da uđe u čitavu priču, a posebno da se vidi da li vlasnici banke iz sopstvenih sredstava sa off sore računa i imovine mogu da obezbjede sredstva za sanaciju ove banke."
Srpska narodna stranka takođe smatra da za probleme Prve banke postoje dva rješenja, ali za razliku od Pokreta za promjene, u SNS-u smatraju da se ne treba baviti sanacijom privatne Prve banke. Pored likvidacije predlažu nacionalizaciju. Radojica Živković, funkcioner SNS-a:
"Naš predlog je da Centralna banka učini nešto, da promijeni menadžment Prve banke, da se banka automatski nacionalizuje, da se da državi na upravljanje i da se isključe svi dosadašnji, oni koji su doprinijeli da praktično Prva banka krahira. Treba uraditi po poznatoj metodologiji kako to rade u svijetu. Ovo što se radi u Crnoj Gori nigdje nije do sada zabilježeno. Ili nacionalizovati banku ili je praktično ukinuti jer ona ne može više regularno da postoji, a ne davati kredit od 42 miliona."
Tokom današnje konferencije za novinare Pokreta za promjene, ocijenjeno je da Centralna banka snosi veliku odgovornost za nastalu situaciju u vezi Prve banke, te da je „Centralna banka ozbiljan saučesnik u piramidalnoj šemi“. Funkcioner Pokreta za promjene Zarija Pejović je najavio da će njegova partija inicirati kontrolno saslušanje predsjednika savjeta Centralne banke Ljubiše Krgovića i ministra finansija Igora Lukšića pred nadležnim skupštinskim odborom:
"Cilj kontrolnog saslušanja je da dobijemo više informacija o mogućnosti Vlade da Prvoj banci Crne Gore dodijeli kredit od 40 miliona eura. Na ovom saslušanju namjeravamo postaviti sljedeće pitanje. Koji su uslovi za kredit? Da li će Prva banka moći da otplati zajam, tačnije da li su prihodi koje će Prva banka ostvariti dovoljni da pokriju izdati zajam? Zašto ministar Lukšić, shodno neoliberalnoj paradigmi nemiješanja države u ekonomski život, ne uputi Prvu banku da se zaduži na finansijskom tržištu, ako je već solventna, kako se tvrdi?"
„Pokret za promjene će studiju slučaja Prve banke dostaviti međunarodnim finansijskim organizacijama, odnosno, zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke“, rekao je Nebojša Medojević, koji je, govoreći o Prvoj banci, komentarisao i sukob ove banke i vlasnika Željezare, kompanije MN Speciality Steels, koja je najavila pokretanje tužbe protiv Prve banke jer, navodno, nije realizovala dostavljene platne naloge.
Vlasnici Željezare tvrde i da im je u banci “zarobljeno” oko 26 miliona eura. Iz Prve banke odgovaraju da će Željezari depoziti biti na raspolaganju kada vrate garancije, akreditive i dug od 52 miliona eura. Nebojša Medojević ima svoje viđenje ove situacije:
"Mi ne vjerujemo da postoji stvarni sukob između vlasnika Prve banke i vlasnika Željezare jer smatramo da se radi o istim licima ili o blisko povezanim licima i da mislimo da se sada suočavamo s činjenicom da je i jedan i drugi biznis propao i da ti vlasnici žele da izvuku što se izvući može i da imaju minimalnu štetu iz svojih neuspjelih poslovnih aranžmana i da će, po nama i Željezara biti vraćena državi Crnoj Gori, a i Prva banka. To će biti presedan - da jedna privatna banka postane državna poslije 20 godina tranzicije."
