Zakon o unutarnjim poslovima FBiH ozbiljno je posvađao partnere u federalnoj vlasti SDA i SDP BiH. Nakon više od mjesec dana pregovora, kompromis oko spornog zakona nije pronađen. Nacrt zakona, za koji u SDA upozoravaju da ozbiljno dovodi u pitanje neovisnost policije, ipak će se naći u parlamentarnoj proceduri unatoč protivljenju i međunarodne zajednice i sindikata policije. Najviše je primjedbi na način imenovanja ključnih policijskih službenika.
Pred federalnim parlamentom uskoro će se naći dugo najavljivani nacrt zakona o
unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine.
Tekstom prednacrta zakona do kojeg su došli mediji predloženo je da federalnim ministarstvom, u čijem sastavu je i Uprava policije, rukovodi ministar, odnosno Vlada Federacije koja odlučuje o izboru direktora policije i o pokretanju moguće inicijative za njegovu smjenu.
Sulejman Tihić, lider SDA: Ovo rješenje koje je predloženo ugrozilo bi operativnu i svaku drugu samostalnost policije.
„Izbor direktora policije koji predviđa ovaj nacrt je po modelu evropskom, koji primjenjuju sve države u svijetu, u Evropi, u zemljama regiona i koda nas u državi. Na državnom nivou je isti princip izbora direktora policije na nivou SIPE, Direkcije za koordinaciju tijela i Granične službe. I ne vidim u čemu je problem da Nezavisni odbor dostavi ministru tri kandidata, i to nama tri, a njima dostavlja listu uspješnih kandidata, i da Vijeće ministara, u ovom slučaju Vlada Federacije odabere jednog kandidata. Ne vidim u čemu je to problem“, kazao je predlagač zakona, federalni ministar MUP-a Predrag Kurteš.
Kurteš za svoj zakon nije uspio osigurati podršku ministara iz reda SDA, koji su predložene izmjene ocijenili uplitanjem politike u rad policije. Glavni razlog sporenja između SDP-a i SDA su odredbe predloženog zakona kojima se umanjuje značenje i uloga Neovisnog odbora, a jača uloga Vlade i resornog ministra prilikom izbora i smjene ravnatelja policije. Ovakav stav ranije je zauzelo Predsjedništvo stranke SDA.
„Ovo rješenje koje je predloženo ugrozilo bi operativnu i svaku drugu samostalnost policije“, ocjenjuje lider SDA Sulejman Tihić.
Lukač: Moglo bi se raditi o uspostavi političke kontrole
Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima koji se suštinski ne razlikuje od predloženih
izmjena na federalnom nivou ranije je, podsjetimo, odbijen u Skupštini Sarajevskog kantona.
Dok iz SDP-a pozivaju na iste agrumente koje je imala SDA još 2009. godine kada je tražila civilnu kontrolu nad policijom, također poručuju da imati civilnu kontrolu nad policijom ne znači imati i politički utjecaj.
Dragan Lukač
„Ovaj zakon što se tiče sindikata je nepovoljan, odnosno nije dobar za službenike policije, odnosno nije dobar za profesiju. Nije u redu da se nešto za što se 10 godina i više borilo - da nema političkog uticaja na policiju - sad vrati“, smatra Nedžib Džozo, sindikalni predstavnik policije.
Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač u izjavi za medije tvrdi kako je jedan od razloga nametanja zakona upravo pokušaj njegove smjene kako bi se stopirale određene istrage na kojima radi Federalna uprava policije.
„Određena rješenja koja su u njemu, na osnovu spoznaja do kojih sam ja došao, mogu se tretirati u smislu da bi se moglo raditi o uspostavi političke kontrole nad radom policije“, kazao je Lukač.
Svojevrsni presedan
Nacrt zakona uskoro će se naći u redovnoj parlamentarnoj proceduri.
Svojevrsni je presedan da zakon nije usuglasila vladajuća koalicija u federalnoj vladi, a očekuje se od opozicije da podrži zakon koji pozicija ne podržava.
Parlament Federacije BiH - ilustracija
„Samo imam informacije iz medija, nisam imao u rukama nacrt zakona. Prvenstveno, mi, držeći se našeg statuta i programa stranke, smatramo da policiju treba izuzeti iz bilo kojeg političkog utjecaja“, ističe Marinko Čavara, HDZ BiH.
Adnan Jabučar, Savez za bolju budućnost kaže:
„Mi kao poslanici u federalnom parlamentu,odnosno kao klub poslanika nismo dobili nijedno slovo što se tiče tog zakona. Ali kad mi tražimo zvanično, mi do dana današnjeg ne dobivamo takav odgovor.“
Podsjetimo da je OHR ranije iznio stav da bi zakon trebao vratiti na početak i ponovo ga utvrditi.
Određene rezerve prema zakonu iznio je šef i delegacije Evropske unije u BiH Peter Sorensen poručivši kako je Bosni i Hercegovini
neophodna nezavisna i profesionalna policija.
Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88, Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.
