Dostupni linkovi

logo-print

Za svakog ubijenog Srebrenčanina zasađeno po jedno drvo


Sadnjom 8.372 sadnice drveća koje će simbolizirati svako ubijeno dijete, muškarca i ženu u srebreničkom genocidu, Goražde namjerava trajno sačuvati sjećanja na najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Istovremeno, sadnjom šume u vrijeme opće destrukcije prirodnih dobara, ovaj grad šalje poruku kako dobro uvijek pobjeđuje zlo, te da je život jači od smrti

Inicijativa da na brdu iznad sela Posestra bude zasađena Memorijalna šuma 8372 potekla je od Goraždanskog muftijstva, a podržali su je i Vlada BPK i Općina Goražde. Muftija Remzija ef. Pitić kaže kako je ideja posuđena od stanovnika turskog grada Adana, koji na sličan način žele sačuvati sjećanja na genocid u Srebrenici. On dodaje kako ja najvažniji dio plana da svaku sadnicu zasadi po jedna osoba, kako bi u višestruko važan projekat dio sebe ugradilo 8.372 učesnika.

„Naša žrtva u Srebrenici jeste velika, naša rana srebrenička jeste otvorena, ali moramo gledati u budućnost, moram na ovaj način dati zavjet našim šehidima da ih nećemo zaboraviti i ispuniti onaj amanet koji su nam ostavili – da nećemo zaboraviti, da ćemo probati učiniti sve da ovoj zemlji i svim njenim ljudima donesemo dobro“, kaže Pitić.

Emir Oković

Emir Oković

Izgrađena je kapija na ulazu u kompleks, te pult na kojem su prikazane informacije o srebreničkom genocidu. Zasađeno je prvih 100 od 700 sadnica, koliko je planirano u proljetnom dijelu sadnje. Memorijalna šuma sadržavat će i vidikovac, biciklističku i pješačke staze, dok će se u centralnom dijelu kompleksa nalaziti cvijet Srebrenice. „Znamo šta je Srebrenica u istoriji našeg naroda i koliko je Goražde dijelilo sličnu sudbinu sa Srebrenicom. Na svu sreću uspjeli smo opstati na Drini i ovo je jedan projekat kroz koji se želimo sjećati svega što se desilo u Srebrenici i dati određenu poruku za buduće generacije, reći da je sadnja drveća život“, rekao je premijer BPK Goražde, Emir Oković.

Podrška projektu stiže i iz brojnih institucija u BiH. U sadnji prvih 100 sadnica učestvovao je i reisu l ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, koji smatra kako je stvaranje novog života najbolji odgovor učesnicima genocida, ali i onima koji se te epizode iz vlastite prošlosti ne stide ni danas. „U našoj tradiciji, u našoj muslimanskoj tradiciji je da je musliman dužan za svoga života zasaditi neko drvo, drvo život što bismo kazali. Jer Poslanik je kazao, kada bi u ruci muslimana bila sadnica, a vidi da nastupa sudnji dan, dužan je da zasadi tu sadnicu. Ovo je ovdje sadnica života i ovo je najbolja poruka onima koji smrt donose ljudima, umjesto života, koji umjesto radosti donose im bol i tugu, ovo je pravi način kako bosanski čovjek treba da živi“, poručio je Kavazović.

„Mi majke ćemo živjeti i umrijeti, ali ovo će ostati da živi. A sve ono što se desilo u genocidu u Srebrenici, ubijanje, silovanje i sve to, treba da se piše, treba na razne načine da se to uradi, da se ne zaboravi, da se ne ponovi. Da budućnost naše djece, koja će ostati iza nas, i kroz knjige, šume, kroz presude, da znaju šta je stvarno prava istina“, naglasila je Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“.

Memorijalna šuma

Memorijalna šuma

Memorijalna šuma počinje da živi uoči još jedne haške presude, ovaj put jednom od ključnih aktera rata pa i događaja oko Srebrenice – Radovanu Karadžiću. Načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković plaši se da će politika i ovaj put pokušati umiješati prste u dijelom ispolitizirano pravosuđe, ali ističe kako se ne može negirati ono što je ranije presuđeno, da je genocid u BiH počinjen.

Ja očekujem najveću moguću kaznu, bar kada sam ja u pitanju kao preživjela žrtva genocida, ali ne samo kada je u pitanju Srebrenica već za sve za što se tereti u optužnici. To će tek tada mijenjati istorijski kontekst i rata i onoga što se danas događa. Ono što mene interesuje kada je on lično u pitanju, meni ništa njegovo robovanje u zatvoru neće promijeniti, ali njegova institucionalna uloga, kao predsjednika, će značiti da mi još uvijek danas imamo entitet koji je tekovina, odnosno naslijeđe takve ideologije. U ovom slučaju to je takav apsurd, imate ideologa koji će vjerovatno otići u zatvor doživotno, a imate tekovinu i ono što je on stvorio svojom ideologijom da još uvijek egzistira, pa čak štaviše i laje na sve jezike, što bi rekli, poučeni slučajem iz Višegrada od neki dan gdje vidite da ta ideologija još živi", pojašnjava Duraković.

Mjesto za sadnice

Mjesto za sadnice

U Hag 22. marta putuju i 22 predstavnika nevladinih organizacija iz cijele BiH. Majke enklava Srebrenica i Žepa očekuju da doživotni zatvor za Karadžića donese bar djelić satisfakcije porodicama žrtava.

„Posebno ćemo tražiti od svijeta, jer tamo će biti dosta medija, da se mora kroz Mladića, kroz njegovu presudu, presuditi i Srbiji. Srbija je ta koja još uvijek nije 'taknuta', a ona je bila organizator svega, da se desi i genocid, i ubijanje, i silovanje na prostorima BiH“, izjavila je Munira Subašić.

  • 16x9 Image

    Alen Bajramović

    Rođen je u Minhenu 1974. godine. Novinarstvom se počeo baviti 1996. u Radio-televiziji Goražde, gdje je obavljao dužnost urednika Informativnog programa. Autor je prvih međuentitetskih radijskih projekata u BiH.

XS
SM
MD
LG