Dostupni linkovi

logo-print

Nakon pada aviona Mig 21: Za konsenzus oko budućnosti lovačke avijacije


MIG 21 hrvatske avijacije

MIG 21 hrvatske avijacije

Pad preko 30 godina starog lovca Mig-21 iznova je otvorio pitanje sudbine hrvatskog lovačkog zrakoplovstva. Modernizacija flote odgađa se već petnaestak godina, obrazloženje su uvijek novci, ali bliži se vrijeme da odgovorni donesu odluku – treba li Hrvatskoj lovačko zrakoplovstvo, ili da se nadzor zračnog prostora uz naplatu prepusti nekoj drugoj državi članici NATO-a?

Dva dana nakon pada preko 30 godina starog hrvatskog nadzvučnog lovca nedaleko Velike Gorice, hrvatski mediji prenijeli su glavne naglaske iz autorskog teksta glavnog tajnika NATO-a Andresa Fogha Rasmussena u britanskom Sunday Telegraphu, koji je upozorio da sa eskalacijom ukrajinske krize sve ozbiljnije treba shvaćati već godinu dana staru poruku kako proračuni za obranu država članica NATO-a ne smiju više padati.

“Svaki saveznik mora investirati u nužne resurse, u one prave sposobnosti. To znači modernu opremu, intenzivno uvježbavanje naših snaga i blisku suradnju među NATO-ovim saveznicima i s našim partnerima. Znam koliko je to izazovno u današnjoj ekonomskoj klimi, ali sigurnosne okolnosti to čine životno važnim”, poručio je glavni tajnik NATO-a.

A u Hrvatskoj proračun za obranu redovito je među glavnim žrtvama rebalansa. U Hrvatskoj se zbog kvara ruši Mig-21 koji je sudjelovao u proslavi „Oluje“ u Kninu, i koji je bio toliko star da čak nije ni išao na remont u Ukrajinu. Načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general-pukovnik Drago Lovrić kaže kako je upotreba ovog aviona bilo kratkoročno rješenje iz nužde, jer se nije na vrijeme odlučilo o modernizaciji i nabavi novih aviona.

„Mig-21 trebao je biti stavljen van uporabe - sukladno Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga - krajem 2010. godine. Upravo zbog toga što nije stavljen van uporabe i što nismo otpočeli s nabavkom novih aviona 2009. godine, mi smo morali krenuti u produženje životnog vijeka Miga-21.“

Ministar obrane Ante Kotromanović svjestan je da najveća odgovornost leži na njemu i njegovim prethodnicima, koji se nisu izborili za više novca za obranu.

„Mi već tri godine strepimo radi mogućih ovakvih događaja, zato što imamo sredstva kakva imamo.“

On kaže kako nimalo ne smije tješiti činjenica da je primjerice u Italiji unazad 15 godina palo 19 lovaca, i poručuje da najkasnije u sljedeće dvije godine treba donijeti odluku o modernizaciji ili gašenju lovačkog zrakoplovstva.

Hrvatska je obavljala remont svojih Migova u Rumunjskoj i Ukrajini, i pokazalo se da to nije najsretnije rješenje. Baltičke zemlje i Slovenci su odustali od vlastitog borbenog zrakoplovstva. Slovenci su nadzor zračnog prostora prepustili Talijanima, pa Mađarima, ali kako to košta 40 milijuna eura godišnje, razmišljaju o ponovnom uvođenju vlastitih borbenih zrakoplova. Mađarska, Češka i Slovačka svoje nebo čuvaju švedskim lovcima Gripen koji čak nisu kupljeni, već su u lizingu.

Aktualna pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, ali i HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je danas kako su članice NATO-a unazad 5 godina vojni proračun smanjile u prosjeku za 20 posto, a da ga je Rusija povećala za 50 posto, da je pad Miga poziv na buđenje, i da bi se više novca za modernizaciju oružanih snaga dobilo boljim korištenjem europskih fondova.

„Osim toga, kada gledate taj naš proračunski kolač i kada vidite kolika su sredstva za investicije,a kolika su sredstva samo za krpanje i održavanje – nerazmjer je ogroman!“

Hrvatski vojni proračun ove godine iznosi 4,2 milijarde kune (oko 560 milijuna eura). To je 1,3 posto ukupnog proračuna, što je u NATO-vom prosjeku.

Vojni analitičar Igor Tabak zalaže se za nabavu novih zrakoplova, ali i novih ophodnih (patrolnih) brodova, čija je izgradnja bila planirana, a onda zbog štednje otkazana.

„To su stvari bez kojih gubimo nadzor nad zračnim i pomorskim prostorom. U krajnjoj liniji, bez tih investicija možemo i baciti u smeće sve što je zadnjih 20 godina uloženo u te dvije grane Oružanih snaga, a to su bila jako ozbiljna sredstva. Nije normalno svaki puta kada se naiđe na neki kamen na cesti otvoriti pitanje bacanja cijelog automobila u jarak!“

U Hrvatskoj postoji konsenzus da ovakve strateške odluke o budućnosti borbenog zrakoplovstva treba donijeti - konsenzusom. To je dobar prvi korak. Sada samo treba krenuti dalje.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG