Dostupni linkovi

logo-print

Vinarke iz Čitluka: Žene i vino ipak idu zajedno


Niko u Hercegovini nije vjerovao da će tri žene, nakon smrti oca i muža, preuzeti posao i nastaviti dugogodišnju tradiciju proizvodnje vina Gangaš. Sanja, Olivera i Anđa Juričić, igrom sudbine, uletjele su u neravnopravnu borbu sa predrasudama i uprkos tome, od grožđa iz porodičnih vinograda pored Međugorja već dvanaest godina proizvode vrhunsko vino.

Žene i vino uvijek idu zajedno…..sve dok vino prave muškarci, a žene ga piju. Tako je to barem u Hercegovini, gdje je proizvodnja vina bila izričito muški posao. Sve dok neobični ženski trio iz Čitluka nije razuvjerio okolinu da žene mogu biti uspješne u tom poslu. Olivera Juričić i njene kćerke Sanja i Anđa nastavile su tamo gdje je njihov muž, odnosno otac stao. Olivera se prisjeća tih vremena:

„Nismo toliko toga znale o proizvodnji jer smo bile samo kao pomagači dok je proizvodnju radio moj pokojni muž. Kad smo preuzele posao u podrumu, bilo je jako teško, posebno jer je trebalo naučiti sve o proizvodnji koja jedna cijela znanost. Drugo, kretale smo se u proizvodnji koja je u BiH bila isključivo muški posao.“

Sanja Juričić Franić nije imala ni dvadeset tri kada se kao prva žena - enolog sa zagrebačkih studija, sa statusom najbolje u generaciji, vratila u Hercegovinu. Ona je danas odgovorna za proizvodnju vina:

„Nakon smrti moga oca - ja sam tada bila između prve i druge godine studija - morala sam rapidno preuzeti obaveze sve obaveze oko proizvodnje vina. Nikad nisam tijekom fakulteta računala na ljetni rok, nego sam uvijek taj deveti mjesec provela u vinogradu i u vinariji i proizvodnji vina“, kaže Sanja.

Tri žene su se izborile i srušile predrasude, jer je većina očekivala, a posebno herecegovački vinari, da će vinarija kojom gazduju žene brzo propasti:

„Nije bilo pitanje da li možemo, već moramo zbog toga što je uloženo strašno puno truda, zalaganja, rada, a naravno i financija.“

„Uspjeh je već tu i u današnjim vremenima i u BiH je naše vino prepoznatljiv brend i izvan BiH. Kada izvezemo vino činimo na kraju-krajeva jednu kvalitetu Bosni i Hercegovini, jer u biti svaka država koja ima prefiks vinogradarsko-vinarske zemlje je u svijetu percipirana kvalitetnom zemljom.“


I najmlađi član ove porodice, Anđa Juričić, kao diplomirana ekonomistica planira svoju karijeru započeti u vinariji i posvetiti više pažnju na marketingu:

„Cijeli moj život je vezan za ovu vinariju i vinu. Svoje djetinjstvo sam provela ovdje s svojim ocem, kasnije sa svojom mamom i sestrom, tako da sam jedva čekala da završim studije, da se vratim ovdje. Nijednog trenutka nisam sumnjala da ću se vratiti. Sada se sve više i više uključujem u posao. Kao što je moja sestra rekla, to je strašno zahtjevan posao i svi u sve uskačemo“, dodaje Anđa.

Žilavka i blatina kao dvije visokokvalitetne, autohtone sorte vina nadaleko su poznate, pa sve više Hercegovaca bavi vinogradarstvom i vinarstvom. Tržište Bosne i Hercegovine je malo, prezasićeno, objašnjava Sanja, pa su se odlučile boriti kvalitetom, modernim pristupom u tehnologiji i cijenom primjerenom standardu potrošača:

„Ovaj posao sam od sebe je težak, pogotovo u ovakvim vremenima i, nažalost, u ovim našim državama koje su bile pogođene ratom. Međutim, mi se ne predajemo. Hercegovke su žene koje su spremne na borbu i spremne na težak rad, to je nama ušlo već u gene. Težak je ovaj posao i muškarcima, ženama je ponekad i malo teže, ali ne damo se, radimo, mučimo se, trudimo se, ulažemo uvijek 500 posto sebe.“

U podruma, koji je dio stare kuće njihove djedovine, nalazi se porodična rezerva na koju je porodica Juričić posebna ponosna. Tu se nalaze arhivirana vina:

„Uvijek postoje godine koje su svojom specifičnošću bolja za dozrijevanje. To su, recimo, bile dok je moj otac bio živ godine 1993., 1996. godina, zatim 2000. godina, poslije 2001. Izvrsna je bila godina 2010., iz koje jedan dio naše rezerve trenutačno na tržištu - to je vino koje je dobilo tri zlatne medalje, zaista top kvalitete. Godine koje su specifične posvojoj kvaliteti su godine koje nemaju prenisku kiselostk kada govorimo o bijelim vinima, i kada govorimo našim blatinama godine koje nemaju prenisku kiselost i koje imaju zadovoljavajući sadržaj tanina.“

Vino Gangaš dobilo je ime po hercegovačkoj narodnoj pjesmi gangi. Iako su posljednjih godina u Hercegovini nikle brojne male porodične vinarije, ganagaš vino ženske ruke, kako ga mnogi nazivaju, dobro je plasirano i na bh. tržištu i u inostranstvu, sve to zahvaljujući zbog ženskoj upornosti i čvrstini.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG