Dostupni linkovi

logo-print

Usponi i padovi postreferendumske Crne Gore


Vojnik sa crnogorskom zastavom

Vojnik sa crnogorskom zastavom

Uoči obilježavanja 10. godišnjice obnove crnogoske državnosti analiziramo učinke države na spoljnopolitičkom i unutrašnjem planu.

Nakon referenduma u maju 2006. godine Crna Gora postala je članica ključnih međunarodnih organizacija, otvorila dvije trećine poglavlja u pregovorima o članstvu u EU, pred vratima je NATO, nakon što je u četvrtak u sjedištu Alijanse potpisala Protokol o pristupanju, kao pretposljednji korak ka punopravnom članstvu, ima dobre odnose sa zemljama u regionu, potpisala je sporazume o razgraničenju sa BiH i Kosovom.

Bodo Veber iz berlinskog Savjeta za politiku demokratizacije kaže za RSE da je Crna Gora na spoljnopolitičkom planu u potekloj deceniji bila uspješna, ponajviše zahvaljujući vještim manevrima premijera Mila Đukanovića:

"Ja bih rekao da je vječni premijer Đukanović inteligentno rano vidio da se mora preorjentisati prema NATO. Interesantna je i zanimljiva koincidencija da je u trenutku kada se slavi 10 godina nezavisnog puta sa jasnom integracijom u EU, došlo do odluke o članstvu u NATO. Ja bih rekao da je na spoljnopolitičkom planu to prilično linearan put Crne Gore, koji je, doduše, trajao nešto duže, ali je sada sa ovom odlukom o članstvu u NATO postao stabilan, dugoročan i nepovratan", ocjenjuje Veber.

Mnogo sumornija slika Crne Gore deset godina nakon referenduma je na unutrašnjem planu...

Naime, u protekloj deceniji ekonomski parametri su se značajno pogoršali. Javni dug se za 10 godina udvostručio i sada je gotovo 70 posto BDP-a, poreski dug je dupliran, a država je garantovala za preko pola milijarde eura, porasla je nezaposlenost, plate su i dalje niske, prosječna je ispod 500 eura.

Ista vlast i opozicija i isti problemi

Ekonomski analitičar Siniša Lekić kaže za RSE da je bilo potencijala da Crna Gora u protekloj deceniji ostvari značajan ekonomski i privredni rast, ali se, kako ističe, dogodilo suprotno, što je naročito vidljivo na primjeru privatizacije najvećih preduzeća:

"Mislim da su to godine koje je obilježilo jedno veliko zaduživanje, jedan propali projekat privatizacije velikih firmi, nakon čega nijesmo dobili ništa dobro. Ono što se nije desilo i što je najporaznije jeste da država nakon prodaje tih preduzeća nije novac uložila u otvaranje novih radnih mjesta. Država očito to nije iskoristila. Većina tih velikih preduzeća danas su zatvorena, a građani od njihove prodaje nijesu imali nikakvu korist", komentariše Lekić.

Devet godina od nezavisnosti, tačnije do prošle godine, u borbi protiv korupcije nije učinjeno gotovo ništa, a tek nakon što je Crna Gora u pregovorima sa EU otvorila poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i nakon promjena na čelu državnog tužilaštva uslijedili su prve istrage i optužnice za korupciju na visokom nivou?

Kontinuitet političkih sukoba i nesuglasica vlasti i opozicije, napadi i pritisci na medije, problemi na polju poštovanja ljudskih prava takođe su obilježili prvu deceniju od obnove državnosti, ističe za naš program novinar Zoran Radulović.

"Mi imamo istu vlast, istu opoziciju, iste probleme i jednostavno smo još uvijek u toj fazi da po svim tim pitanjima radimo samo ono što se mora. Mi ispunjavamo neke kriterijume da bi zavrijedili neke štrikove i ostvarili neke benefite. Budući da Evropa ima dovoljno svojih problema da bi se bavila našim unutrašnjim problemima onim što se nje ne tiče, onda smo tu prepušteni sami sebi. To se neće mijenjati bez unutrašnjeg pritiska koga je teško postići u dovoljnoj mjeri da bi natjerali donosioce odluka da nešto na tom planu promjene", smatra Radulović.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG