Dostupni linkovi

logo-print

"Trauma u procesu pomirenja": edukacija stručnjaka za lečenje posledica rata


Sa seminara „Trauma u procesu pomirenja“

Sa seminara „Trauma u procesu pomirenja“

U Sarajevu je održan trodnevni seminar pod nazivom „Trauma u procesu pomirenja“ za studente teologije i psihologije. Seminare ovog tipa sedmu godinu za redom organizira Trauma centar Humanitarno-karitativne organizacije „Kruh sv. Ante“. Cilj seminara je educirati buduće stručnjake o tome kako raditi na procesu izliječenja trauma, kako bi kvalitet života u jednom društvu bio kvalitetniji.

Dvadest godina nakon rata bosanskohercegovačko društvo još uvijek nije izašlo iz kolektivne traume. Nezliječene traume u velikoj mjeri negativno utiču na kvalitet života jedne lokalne zajednice i društva u cijelini.

Studenti koji su ove godine pohađali seminar istakli su kako je ova tema izuzeto važna za profesiju, kojom će se u u budućnosti baviti.

„Ja uvijek velim, Bosna je strašno lijepa, a strašno ranjena zemlja, stvarno se nismo još uvijek oporavili od rata, pogotovo mi, ove generacije, nekako imam osjećaj da se malo odgajamo na pogrešan način, na osnovu nekih stvari koje su se izdešavale. Tako da mislim da je potrebna i rekonstrukcija nekih događaja, ali s druge strane i ovakva terapija, baš ovaj psihološki pristup nekim problemima“, kaže Jelena Mamić, studentica pete godine Franjevčake teolgije u Sarajevu.

Sličnog mišljenja je i Melina Đelović, studentica četvrte godine psihologije Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Kaže da se rodila nakon rata, ali traume iz tog razdoblja itekako su vidiljive danas u bh. društvu.

„Svuda oko nas vidljive su te posljedice i vjerujem da će proći mnogo vremena dok se to sve ne razriješi, ali super stvar jeste da mi kao psiholozi, ali i ostale struke, da možemo da se upoznamo kako to rješavati, hajmo reći onako 'u hodu' i raditi što više na smanjenju tih traumatskih dejstava“, konstatira Melina Đelović.

Danijel Stanić, student je pete godine Franjevačke teologije u Sarajevu. U budućnosti se, kaže, ne vidi u poslu vjeroučitelja, nego u educiranju studenata o ovakvim temama.

„Kao prvo, teolozi su u Bosni i Hercegovini možda jedno ne baš toliko popularno zvanje, međutim jednom kad se čovjek odvaži na fakultet teoloških znanosti, sam upozna i sebe i cijelo to gradivo kojim se bavi. Prema tome otvaraju se nove perspektive. Ne vidim sebe kao nekog vjeroučitelja, kao nekog tko će djeci prenositi vjeru jer smatram da su to dužni raditi roditelji i sama obitelj. Ja bih se više koncentrirao na neke druge stvari, možda upravo na području psihologije, ako bi bilo potrebe, recimo sudjelovati u nekim radionicama, upravo nešto slično ovome. Ipak za edukaciju, međutim ne male djece, ne toliko mladih iz osnovne škole nego eventualno studenata i odraslih ljudi jer smatram da je i njima ova edukacija jako, jako potrebna", komentira Danijel Stanić.

„Gledano iz perspektive studenta očito je, i susrećemo se, konkretno studenti između sebe, nekako se osjeća ta distanca, vjerojatno zbog rata i svih tih posljedica, ali opet, s druge strane, znanje koje usvajamo, pogotovo na studiju psihologije, tjera nas i motiviše da radimo na sebi, kako bismo imali što bolji pristup prema drugima. I vjerujem da je upravo u svemu tome, u pristupu odgovarajućem, bez predrasuda, bez stereotipa, cilj čitavog programa i projekta koji se ovdje zastupa“, navodi Dženeta Otuzbir, studentica četvrte godine psihologije Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

U sedam godina koliko je organizacija „Kruh sv. Ante“ organizirala seminare ovog tipa, obrađene su različite teme. Neke od njih ticale su se nenasline komunikacije, počinitelja traume i žrtve, te prevencije profesionalnog sagorijevanja.

„Jedino možemo kriviti sami sebe. Svatko, ponaosob, sebe, zašto mi nismo uspjeli procesuirati kvalitetno svoje strahove, svoje neprerađene traume i slično. To je težak proces. Ja vjerujem da treba još vremena. Nedopustivo je mišljenje da taj proces ne treba biti sproveden, da taj proces nije moguć. Jasno da je moguć, mi možemo vrlo dobro i kvalitetno živjeti u jednoj ovakvoj zajednici, u našoj državi koja ima jako puno potencijala da bude vrlo uspješna i prosperitetna. Samo zaista moramo poći prvenstveno od sebe, zaključit gdje smo mi to bili povrijeđeni i što je uzrok tome bio i zaista prići jedni drugima i pokušati razgovarati iskreno i potpuno otvoreno o tome što se desilo“, napominje Davor Majstorović, voditelj Trauma centra organizacije „Kruh sv. Ante“.

Neke od tema koje su obrađene odnosile su se na simptome PTSP-a i transgeneracijskog prijenosa traume.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG