Još od uvođenja višepartijskog sistema i dolaska DPS na vlast pa sve do nedavno u crnogorskom parlamentu, zakoni koje je predlagala vlada u većini slučajeva glatko su prolazili i dobijali većinsku podršku. No, u posljednjih nekoliko dana u parlamentu su redom padali neki prijedlozi zakona koje je sačinila Vlada premijera Mila Đukanovića.
Ne treba zaboraviti da je gotovo izvjesno da zbog protivljenja opozicije, ali i manje članice vladajuće koalicije SDP, neće proći ni prijedlog rebalansa budžeta.
Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović morao je u utorak da povuče Predlog zakona o visokom obrazovanju, nakon što su poslanici podržali amandmane koji se tiču onemogućavanja ulaska države u vlasništvo privatnih visokobrazovnih ustanova i obrnuto.
Zahvaljujući volji većine koja je ovoga puta odlučivala bez DPS izglasano je, između ostalog, i da nema amnestije okrivljenih za najteža krivična djela, poput ubistva, silovanja proizvodnje i stavljanja u promet narkotika. Opozicioni poslanici, uz podršku manje čalnice vladajuće koalicije SDP nijesu podržali ni izvještaje o radu sudova i tužilaštva u prošloj godini. Takođe poslanici su odbacili ustupke za ukidanje PDV na kocku.
Da li je ovakav razvoj događaja u skupštini pokazatelj da se praksa u parlamentu mijenja, u smislu da se više ne glasa toliko po partijskoj liniji nego da crnogorski poslanici konačno više pažnje obraćaju na sadržaj tih prijedloga i njihov uticaj na građane?
Dritan Abazović
Za Dritana Abazovića to je pokazatelj da u parlamentu više nije tako izvjesno da će DPS za svaki prijedlog dobiti blanko podršku svojih koalicionih partnera. To je, kako kaže poslanik Pozitvne Crne Gore, dobro za građane i javni interes.
''Posljednji događaji u parlamentu jasno pokazuju da je vladajuća koalicija u krizi i da je parlament raspodjelom mandata nakon posljednjih parlamentarnih izbora postao mjesto na kojem je sve moguće, odnosno u kojem su krajnji ishodi glasanja postali neizvjesni. Posljedica toga ne bih rekao da je neka veća svijest poslanika već je, čini mi se ono što je evidentno, a to je shvatanje da je DPS na zalasku, da su mnogi već umorni od nje i da njeni koalicioni partneri ipak u mnogim situacijama gledaju svoj interes ali i osjećaju onaj eho koji javnost upućuje u vezi sa određenim pitanjima.''
Između javnog i koalicionog interesa
U DPS međutim kažu da se ne dešava ništa neuobičajeno. Zoran Vukčević kaže da je to što neki vladini prijedlozi nijesu prošli izraz demokratskih procesa u Crnoj Gori.
''To je nešto na šta se mi u narednom periodu moramo sve više navikavati. Moramo shvatiti da demokratija znači da poslanici nekada glasaju u skladu sa političkim stavovima svojih partija, ali i u skladu sa njihovim stručnim stavovima, i to je izraz demokratskih procesa.''
Na konstataciju da poslednjih dana izgleda kao da je SDP u koaliciji sa opozicijom a ne sa DPS-om, Vukčević odgovara:
''Teško je to u ovom trenutku komentarisati, ali u narednom periodu ćemo vidjeti da li je to tačno ili se zapravo radi samo o demokratskom napretku svih partija, uključujući i našeg koalicionog partnera.''
Za Borisa Marića iz Centra za građansko obrazovanje je to što su u samo nekoliko dana pali brojni vladini prijedlozi zakona pokazatelj da se u manjoj članici vladajuće partije polako okreću ka onome što je javni a ne partijski, odnosno koalicioni interes.
''Radi se o tome da je manji koalicioni partner kao neko ko je očigledno prije, uslovno rečeno prije, shvatio neke nove trendove koji obuhvataju crnogorsku političku scenu prihvatio taj koncept asimetričnog glasanja, odnosno hoda ka nečemu što je artikulacija i traženje suštinskog javnog interesa, donekle zanemarujući ono što su dnevno politički, dnevno partijski i po nekada, na žalost, partikularni interesi. Tako da je DPS, kao najveća partijska struktura u ovom trenutku ostala usamljena, jer mi već dobijamo pravilo, jer imamo više zakonskih tekstova koje su oni u krajnjem morali da povuku, jer je SDP našla zajednički interes, odnosno ono što je njihova artikulacija javnog interesa kod određenih zakonskih tekstova.''
