Dostupni linkovi

logo-print

Ko sam ja i ko smo mi: Identiteti na Balkanu između kolektivnog i osobnog


Sa protesta za jedinstveni matični broj, Sarajevo, jun 2013.

Sa protesta za jedinstveni matični broj, Sarajevo, jun 2013.

Identitet je riječ koja korijen vuče iz latinskog, od izraza „idem“, što znači to isto i glagola „facere“ – činiti, raditi. U psihologiji se taj termin koristi da bi se označilo prepoznavanje u nekom drugom čovjeku. Pri tome, svjesno ili ne svjesno, unutarnji život onog drugog osjećamo kao svoj vlastiti. Proces identifikacije važan je i u pozorištu i na filmu. Glumac s većim talentom za identifikaciju, uspješniji je od svojih kolega.

Identitet o kojem mi govorimo odnosi se na osjećanje cjelovitosti i postojanosti ličnosti, usprkos promjenama u njoj ili oko nje. Gdje su u svemu tome građani BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije?

Osjećanje identiteta počinje se formirati još u djetinjstvu, a posebno tokom adolescencije, kada postoje i najveće krize identiteta. Srbija je jedna od balkanskih zemalja u kojoj su društvena previranja bila mnogo jače pod uticajem politike, nego u drugim dijelovima Evrope. U šta su izrasle nove generacije, otkriva nam Milan Nešić u tekstu Identitet kao oruđe za zloupotrebe: Vi ste Srbin, dakle, pravoslavac.

U Hrvatskoj je vrlo snažan nacionalni i religijski identitet, ali većina mladih i obrazovanih, s kojima je o tome razgovarala Ankica Barbir Mladinović, prednost daju osobnom, a ne kolektivnom identitetu. Opširnije u prilogu Iščezava li kolektivni identitet u Hrvatskoj.

Najspecifičnija poratna situacija svakako je u Bosni i Hercegovini. Rasturajuće politike Zagreba i Beograda, provođene preko domaćih ljudi, razbile su kompaktno bosansko-hercegovačko društvo, silom i zločinima, kako se to inače u ratovima u povijesti radilo. Zato se danas, kaže u tekstu Identiteti pod pritiskom nacionalnosti i vjere Selma Boračić, vode brojne polemike o tome ko su ljudi koji žive u BiH.

Ko sam ja? Ko smo mi? - pitanja su na koja su, prema riječima Predraga Tomovića, Crnogorci tražili odgovor tokom cijele istorije. Kako na individualnom, tako i na kolektivnom nivou postoje različiti identiteti, ali ni jedan nije toliko dijelio Crnu Goru kao nacionalni. I danas je jako prisutan kroz javne debate o jeziku kojim govore, crkvi kojoj se mole, himni na koju se ustaju. Uz to nova su vremena Crnogorcima nametnula i priče o nekim drugim identitetima - rodnom, seksualnom, ekonomskom, piše u tekstu Identiteti pod šapom politike i tabua.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG