Posljednji je dan da korisnici kredita u švicarskim francima i sa promjenjljivom kamatnom stopom tuže osam komercijalnih banaka u stranom vlasništvu koje su te kredite izdavale, inače potraživanja odlaze u zastaru.
Udruga korisnika kredita u švicarskim francima proziva Vladu i središnju banku da su svojom neaktivnošću krive što čak pola od 125.000 korisnika tih kredita neće tužiti banke za povrat preplaćenih sredstava.
Kolektivna presuda temelj za individualne tužbe
Presuda kojom su banke obavezne vratiti korisnicima preplaćena sredstva temeljem valutne klauzule u švicarskim francima čiji je tečaj nekontrolirano rastao, donesena je 14. lipnja 2018. godine.
Međutim, svaki korisnik mora u roku od pet godina od njenog donošenja individualno tužiti komercijalnu banku koja mu je plasirala kredit.
Svega nešto preko 60.000 korisnika kredita tužilo je komercijalne banke.
"To je jako mali broj",, kaže za Radio slobodna Europa (RSE) Goran Aleksić iz udruge korisnika kredita u švicarskim francima "Franak".
Aleksić: Bankama će ostati 1,5 milijardi eura
"Naravno da ne možemo biti zadovoljni s tom polovicom potrošača koji su tužili, jer trebali su tužiti svi. Da je tužilo deset posto manje od ukupnog broja, to bi bio dobar rezultat, međutim, ovih pola koliko je tužilo je premali broj. Bankama će ostati oko milijardu i po eura potraživanja koja će otići u zastaru", opisuje Aleksić.
Odgovornost, kaže, je na hrvatskoj Vladi i Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).
"Dvije institucije koje u svom mandatu imaju zaštitu potrošača, od dana kada je presuda donesena pa do danas uopće nisu bavile potrošačima, nego su se bavile samo time da bankama zadrže novac kojeg su one opljačkale potrošačima", kaže Aleksić.
Aleksić kao dokaz za svoju tezu navodi da je Vladina predstavnica pred sudom Evropske unije u ožujku prošle godine svjedočila da se 55.000 korisnika kredita u švicarskim francima, koji su pristali na konverziju svojih kredita u kredite u eurima, odreklo svojih potraživanja prema tim bankama.
"To je bilo lažno svjedočenje, jer se potrošači nisu odrekli ama baš ničega. Znači i Vlada i HNB su cijelo vrijeme štitili banke, a vjerujem da to ima veze s onom nagodbom s bankama u vezi arbitraže u Washingtonu", podsjeća naš sugovornik.
Hrvatska javnost i dalje ne zna detalje nagodbe
Šest od osam tuženih banaka pokrenulo je pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) postupak protiv Hrvatske tvrdeći da su oštećene izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama iz 2013. i 2015., temeljem kojih je izvršena konverzija kredita u švicarskim francima.
Hrvatska Vlada je 30. lipnja 2021. godine sklopila s njima nagodbu čiji sadržaj je i dalje nepoznat hrvatskoj javnosti, nakon čega su banke povukle svoje tužbe. Iz Vlade je samo rečeno da je na taj način otklonjena prijetnja proračunu "teška" 2,5 milijarde kuna (330 milijuna eura).
Aleksić kaže kako je u cijeloj priči sa "švicarcima" i Vrhovni sud Hrvatske pao na ispitu, jer nikako da donese odluku imaju li oni građani koji su konvertirali svoje kredite pravo na obeštećenje. Tri su opcije na stolu – da imaju, da nemaju, i da imaju pravo na obeštećenje samo za zatezne kamate, ali ne i na obeštećenje za glavnicu.
Predsjednik oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Peđa Grbin u srijedu je sa saborske govornice pozvao Vrhovni sud da donese svoj pravorijek, zbog bar dva razloga.
"Zbog neizvjesnosti dijela hrvatskih građana koji su podnijeli ovakve tužbe i ne znaju kakva će biti odluka u njihovom predmetu, ali i zbog činjenice da je hrvatski pravosudni sustav nepotrebno zatrpan sa 60.000 predmeta za koje će trebati godine za donošenje odluke, jer Vrhovni sud stoji", poručio je Grbin.
Ministar financija Marko Primorac iz vladajućeg HDZ-a kazao je da razumije bojazan zbog pravne neizvjesnosti, da je zaštita potrošača Vladin interes, ali da ne može komentirati odluke Vrhovnog suda.
"Ne bih htio da se to na bilo koji način tumači kao pritisak na pravosuđe, tako da u ovom trenutku samo mogu reći da bismo željeli i da apeliramo na Vrhovni sud da što prije donese svoj stav", kazao je Primorac 14. lipnja novinarima u Slavonskom Brodu.
Kronologija slučaja 'Franak' u Hrvatskoj
Zastara sa 14. lipnjem 2023. godine vrijedi za sve korisnike kredita u švicarskim francima koje su podigli od 2004. do kraja 2008. godine, a koje nisu konvertirali.
Kada su krediti sa valutnom klauzulom u "švicarcima" zbog rasta tečaja počeli masovno uticati na građane, oni su listopada 2011. godine tužili osam najvećih hrvatskih banaka, sve redom u stranom vlasništvu.
U pitanju su Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steieremärkische Bank, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-bank, OTP, Splitska banka i Volksbank (koju je poslije preuzela Sberbanka).
Banke su tužene zbog nepoštene primjene valutne klauzule i samovoljnog mijenjanja kamatnih stopa.
Tražili su da se ugovorna obaveza o valutnoj klauzuli u "švicarcima" i promjenjivoj kamatnoj stopi proglasi ništetnom.
Presudu u njihovu korist donio je 2013. godine sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić, koji je sada predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske.
