Dostupni linkovi

logo-print
U biskupiji Limburg, u Njemačkoj, sve više vjernika napušta Katoličku crkvu. Rezultat je to skandaloznog ponašanja biskupa Tebartz van Elst-a koji sada u Vatikanu čeka da papa odluči o njegovoj sudbini. Religijske lidere na Balkanu za rasipništvo niko ne kažnjava.

Biskup je optužen za rasipanje novca na dogradnju rezidencije u Limburgu. Izvorno je taj objekat trebao koštati 5,5 miliona eura, a sada se već govori o troškovima od oko 40 miliona. Uz 31 milion koliko košta izgradnja treba dodati troškove odštete, jer biskupa očekuje i Gradsko vijeće s troškovima. Razlog je oštećenje privatne imovine u neposrednoj blizini gradilišta. Radovima su naime učinjene znatne štete na pročeljima susjednih zgrada kao i na cesti.

Franz - Peter Tebartz van Elst za biskupa u Limburgu postavljen je 2008. godine. Već u junu 2011.godine, on polaže kamen temeljac za nadogradnju biskupskih dvora.

Gradilište je potpuno ogradjeno, pristup novinarima nije dozvoljen, zabranjeno je fotografiranje čak i sa prozora ili balkona susjednih kuća.

U augustu, ove godine, javnost pojačava pritisak na biskupa. U otvorenom pismu, stotine se katolika okrenulo protiv načina na koji van Elst upravlja biskupijom. Mediji počinju pisati o enormnom rastu troškova, baš kao i o načinu na koji vodi biskupiju.

U septembru se u raspravu uključuje i Vatikan koji u Limburg šalje kardinala Giovannija Lajolu. Lični papin izaslanik u sedmodnevnom boravku, među ostalim radi i reviziju građevinskih troškova.

Nakon što 7. oktobra na vidjelo izlazi podatak da su ukupni troškovi premašili 31 milion eura, zahtjeva se povlačenje biskupa Tebartz-van Elsta. Stanovnici Limburga mirno protestuju s upaljenim svijećama, opkolivši sjedište biskupije. Tužiteljstvo u Hamburgu objavljuje podizanje kaznene prijave, jer je na sudu, u parnici s magazinom Der Spiegel koji je pisao o njegovom humaitarnom letu u Indiju s kartom prve klase, dao lažnu izjavu, a bio je pod prisegom.

11. oktobra Tebartz van Elst odlaže planirani put u Izrael, objavljuje da ipak neće pisati pismo vjernicima svoje biskupije, odlazi u Vatikan s riječima: “Odluka o mojim djelima u rukama je svetog oca”.

I dok Franz - Peter van Elst Tebartz čeka sastanak s papom, u njegovoj biskupiji sve više razočaranih vjernika napušta Katoličku crkvu. " Frankfurter Neue Presse " citira izjavu voditelja odjela Rüdigera Eschhofena da “ovakav talas odlazaka nikada nismo doživjeli”.

U prosjeku se posljednjih godina svaka dva dana jedan vjernik “ispisivao” iz Crkve.

“Sada je to prava poplava: u ponedjeljak je 29 vjernika oglasilo svoje povlačenje , u petak, 18, u četvrtak 20, a u srijedu dvanaest ", navodi Eschhofen za TV mrežu 24.

Na području biskupije živi oko 650.000 katolika. Prema informacijama kojima raspolaže magazin Spiegel, broj izlaska iz crkve povećava se od 2007. godine, što se povezuje s dolaskom novog biskupa. Ukupno je, prema podacima sudova, do kraja prošle godine, oko 25.000 katolika napustilo Katoličku crkvu u Limburgu.

Kancelarka Angela Merkel smatra da je ova afera sa nezajažljivim biskupom vrlo stresna za vjernike.

“U biskupiji je stvorena vrlo teška situacija gotovo neprepoznatljiva” , ocijenio je portparol Vlade Steffen Seibert.

Predsjednik Njemačke biskupske konferencije Robert Zollitsch, ogradio se od biskupa Tebartz van Elst-a.

Rasipništvo Kačavende i Cerića

Rasipništvo, bolje reći, srebroljublje katoličkog biskupa u Njemačkoj neće proći bez posljedica. Na Balkanu nažalost to nije slučaj. Dva su poznata slučaja vjerskih velikodostojnika u BiH koji su trošili, a nisu podnijeli račun.

Vasilije Kačavenda

Vasilije Kačavenda

Jedan od njih je Vladika SPC-a u Zvorničko-tuzlanoskoj eparhiji, Vasilije Kačavenda koji je iza sebe u Bijeljini ostavio “pozlaćene dvore”. Ovo “parče neba na zemlji” kako je svoje dvore nazivao, sada već, zbog bluda smjenjeni vladika, vila je sa najsavremenijom opremom. Kamin, teretana, džakuzi, antikviteti, namještaj od slonovače, salon prepun skulptura i eksponata, hrana koja se poslužuje u srebrenom posudju - samo je dio opisa kojeg prenose posjetitelji vladičinih dvora.

Procenjuje se da njegov „zlatni salon“ vrijedi najmanje 300.000 eura, a pozlaćeno ogledalo u njemu čak 20.000. Ukupna vrijednost kažu upućeni milion eura! A ukupna imovina ovog “božjeg čovjeka” nezvanično se procjenjuje na više od sedam miliona eura.

Ni to što obični ljudi ovo zdanje zovu “mali Versaille”, ni to što se vladika hvali kako je za svaku godinu svoje službe uštedio milion eura, nije nikada nikoga nagnalo da reagira. Vjernici Srpske pravoslavne crkve nisu podigli glas, ni u bogomolji, ni na ulici,... o državi, ili sudovima da se i ne govori.

Javnost u BiH spočitava raskošnost i bivšem reisu-l-ulemi Mustafi Ceriću. Najprije rezidencija vrijedna više od 5.000.000 eura. Kompleks koji će se na 4500 kvadratnih metara prostirati u sarajevskom naselju Kovači smatra se najvećom islamskom građevinom na Balkanu. Predviđeno je da se u kompleksu nalaze i servisni i garažni prostori. Upravna zgrada imat će amfiteatar, kao i urede reisa i njegova zamjenika. U sklopu kompleksa sagradit će se dvorišta, terase, vrt i drugi prateći sadržaji.

Upravo su ovi podaci bili povod za brojne kritike koje je jedan broj političara, intelektualaca i medija u Sarajevu uputio bivšem reisu Ceriću. Gradnju nazivaju megalomanskim i neprimjerenim projektom u situaciji kada znatan dio stanovništva, uključujući i muslimanske vjernike, žive na rubu siromaštva. Cerić odbacuje sve kritike i tvrdi da je krajnje vrijeme da duhovno vođstvo muslimana dobije stalno sjedište.

Bogatstvo bivšeg reisa niko ne zna, ali je novi reis Husein Kavazović najavio da će se formirati komisiju koja će ispitati sve donacije koje su dolazile Islamskoj zajednici od početka rata do danas i gdje su te pare otišle. Čak i kad (ako) istraga bude provedena, veliko je pitanje hoće li rasipnici ikad izašta odgovarati. Ili možda vratiti novac!?
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG