Procijenjena šteta od poplava u Bosni i Hercegovini iznosi dvije milijarde eura, saopštili su predstavnici Evropske unije u BiH, a na osnovu podataka koje su im dostavile entitetske institucije i Brčko Distrikt.
Štete u oba bh. entiteta su skoro podjednake, kazao je Ricardo Zapata Marti, koordinator za procjenu potreba za sanacijom u ime Evropske unije.
„Zaključili smo da su potrebne dodatne provjere, odnosno radiće se verifikacija brojki. No mala je vjerovatnoća da će to nešto promijeniti“, kazao je Marti.
Prema njegovim riječima, najviše štete pretrpjela je poljoprivreda, zatim infrastrukturni objekti i ceste.
„Razmjere poplava imaju uticaja i na makroekonomske pokazatelje Bosne i Hercegovine. Poznato je kako je rast bh. privrede i prije ove prirodne katastrofe bio loš, a već je sada poznato da će pad bruto društvenog proizvoda biti još veći. Prema informacijama bh. institucija, od prethodnih 2,2 %, koje je koristio MMF kao polazište, doći će do pada do 1,1,% do kraja godine. To će imati niz posljedica - poljoprivreda će najviše stradati, biće zabilježen veći trgovinski deficit koji će se, najvjerovatnije, vratiti na 10% bruto društvenog proizvoda“, naveo je Marti.
Predstavnici Evropske unije nisu imali podatke koji gradovi u Bosni i Hercegovini su najviše stradali, niti su znali koliko novca će biti potrebno za rekonstrukciju.
Istovremeno, nepoznanica je ostala i informacija kada će biti održana donatorska konferencija za pomoć Bosni i Hercegovini i Srbiji, koja je prvobitno najavljena za početak jula.
Štete u oba bh. entiteta su skoro podjednake, kazao je Ricardo Zapata Marti, koordinator za procjenu potreba za sanacijom u ime Evropske unije.
„Zaključili smo da su potrebne dodatne provjere, odnosno radiće se verifikacija brojki. No mala je vjerovatnoća da će to nešto promijeniti“, kazao je Marti.
Prema njegovim riječima, najviše štete pretrpjela je poljoprivreda, zatim infrastrukturni objekti i ceste.
„Razmjere poplava imaju uticaja i na makroekonomske pokazatelje Bosne i Hercegovine. Poznato je kako je rast bh. privrede i prije ove prirodne katastrofe bio loš, a već je sada poznato da će pad bruto društvenog proizvoda biti još veći. Prema informacijama bh. institucija, od prethodnih 2,2 %, koje je koristio MMF kao polazište, doći će do pada do 1,1,% do kraja godine. To će imati niz posljedica - poljoprivreda će najviše stradati, biće zabilježen veći trgovinski deficit koji će se, najvjerovatnije, vratiti na 10% bruto društvenog proizvoda“, naveo je Marti.
Predstavnici Evropske unije nisu imali podatke koji gradovi u Bosni i Hercegovini su najviše stradali, niti su znali koliko novca će biti potrebno za rekonstrukciju.
Istovremeno, nepoznanica je ostala i informacija kada će biti održana donatorska konferencija za pomoć Bosni i Hercegovini i Srbiji, koja je prvobitno najavljena za početak jula.
