Memorijalni centar u Potočarima u blizini Srebrenice, u čijem sastavu su spomen-obilježje i mezarje u kome su ukopane žrtve genocida iz jula 1995. godine, obilježava u nedjelju, 31. marta 21. godišnjicu rada.
Osnovan je 2000. godine kao mjesto sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici koji je u julu 1995. počinila Vojska Republike Srpske.
U genocidu u Srebrenici je, prema presudama međunarodnih i sudova u BiH, ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a u Memorijalnom centru do danas je ukopano 6.752 žrtava. dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida.
Još se traga za oko 1.000 nestalih.
RSE specijal 'Lica Srebrenice'
Svaka fotografija je neispričana priča, pogledajte ih: OVDJE.
"Prikupljanje fotografija ubijenih Srebreničana je vraćanje unazad, vraćanje identiteta brojevima na šta su obično svedene žrtve. Ovo je i najveća zbirka fotografija žrtava srebreničkog genocida prikupljena na jednom mjestu, mada ih još oko pet hiljada nedostaje", kaže autor projekta Dženana Halimović.
Ukoliko imate fotografije ili znate nekoga ko bi mogao imati fotografije žrtava koje se nalaze na našoj listi molimo Vas da ih sa podacima pošaljete na našu e-mail adresu: facesofsrebrenica@rferl.org
Memorijalni centar, koji je osnovan odlukom nekadašnjeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Wolfganga Petritscha, 2003. je otvorio Bill Clinton, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Tokom 21 godinu postojanja, posjetili su ga brojni dužnosnici iz regije i svijeta.
U neposrednoj blizini mezarja, u kome su ukopane žrtve genocida, nalazila se tvornica akumulatora u kojoj su 1995. bili smješteni vojnici iz holandskog bataljona Ujedinjenih nacija (UN).
S obzirom na to da je i to bilo mjesto na kome su počinjeni brojni zločini i ubistva zarobljenika, bivši visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown donio je 25. marta 2003. uredbu kojom je ova lokacija ušla u sastav Memorijalnog centra.
Memorijalni centar u Potočarima posebnu pažnju pridaje istraživačkoj djelatnosti, a među ostalim, radi se na prikupljanju ličnih predmeta žrtava, svjedočenjima, te analizama presuda za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su proteklih godina u više od 80 masovnih grobnica na području opština Srebrenica, Bratunac i Zvornik.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Haagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu je kaznu na istom sudu za genocid osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
