Dostupni linkovi

Policija obezbeđuje škole: Šta kaže struka, a šta građani


Policijske službenice ispred Prve ekonomske škole u Beogradu, 8. maj 2023.
Policijske službenice ispred Prve ekonomske škole u Beogradu, 8. maj 2023.

Policajci ispred i unutar osnovnih i srednjih škola.

Ovaj prizor je u ponedeljak, 8. maja, obeležio prvi radni dan i predstavlja jednu od novih mera koje je uvela Vlada Srbije, nakon masovnog ubistva 3. maja, kada je učenik ubio pripadnika obezbeđenja i osmoro učenika Osnovne škole "Vladislav Ribnikar".

Socijalni psiholog Dragan Popadić ocenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ova mera ima za cilj da deluje kao sedativ za društvo.

"Ljude umiruje to što sebi kažu: 'Eto, nešto se radi, preduzima se neka konkretna akcija'", kaže Popadić.

MUP: Bezbednost učenika

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je saopštilo da su pripadnici policije raspoređeni u svih 1.800 škola širom Srbije.

Danijela Ostojić iz Uprave policije je navela da je jedan od prioriteta MUP bezbednost učenika, zaposlenih u školama i škola, kao i očuvanje mira i sigurnosti svih građana.

"U cilju zaštite ove najosetljivije kategorije lica i svih građana Srbije, u toku trajanja nastave u svim osnovnim i srednjim školama obezbeđeno je prisustvo školskog policajca, kako bismo zajedno prevazišli ovu tešku situaciju u kojoj se nalazimo", rekla je Ostojić.

Ona je objasnila da će pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, u narednom periodu, intenzivirati preventivne aktivnosti – predavanja, tribine i interaktivne radionice – o rizicima kojima mladi mogu biti izloženi tokom boravka u školi, na putu od kuće do škole, kao i na društvenim mrežama.

Procena predsednika Srbije Aleksandra Vučića je da će prisustvo policije u školama smanjiti vršnjačko nasilje za 70 do 80 odsto. Saopštio je i da se razmatra postavljanje metal detektora na ulazu u školu, protiv eventualnog unošenje oružja, ali o tome za sada nije odlučeno.

Policija ispred Osnovne škole "Drinka Pavolović"
Policija ispred Osnovne škole "Drinka Pavolović"

Kratkoročna mera

Prisustvo policije u školama je kratkoročna mera i ne može se očekivati da to na duži rok smanji rizik od nasilja, smatra Dragan Popadić, profesor socijalne psihologije na Beogradskom univerzitetu.

"Ta akcija ide na kontrolu i kažnjavanje. Ona sama po sebi nije loša i ima efekat da umiri javnost. Loše je ako se misli da su te mere glavne i da tim putem treba ići u prevenciji nasilja u jednom društvu", kaže Popadić.

Popadić ukazuje da u srpskom društvu godinama unazad postoje brojni faktori koji produkuju nasilje. Prema njegovim rečima, posebno uznemirava to što je država te faktore dodatno podsticala, umesto da ih suzbija.

"Ako govorimo o tome da kultura nasilja koja se veliča u rijaliti šou emisijama ili u Skupštini Srbije nije tek tako došla već je proizvod države, onda se možemo pitati imamo li ikakvog načina da to zaustavimo. Ako to nije proizvelo ovo nasilje o kojem govorimo, sasvim je evidentno da proizvodi druge oblike nasilja i porast kulture nasilja uopšte", kaže Popadić.

Dva napada za manje od 48 sati

Trinaestogodišnji K.K, učenik OŠ "Vladislav Ribnikar" u beogradskoj opštini Vračar, je 3. maja ušao u tu ustanovu naoružan sa dva pištolja i četiri molotovljeva koktela. Usmrtio je osam učenika i školskog čuvara, a ranio šestoro učenika i jednu nastavnicu.

Napadač je koristio oružje koje je njegov otac legalno posedovao i čuvao u kućnom sefu.

Narednog dana je 21-godišnj U.B. u okolini Beograda hicima iz vatrenog oružja ubio osam i ranio 14 osoba.

'Bolje ikad nego nikad'

Već nakon prvog napada Vlada Srbije je odlučila da se formiraju mobilni timovi koji će hitno reagovati na slučajeve vršnjačkog nasilja, u koje će biti uključeni centri za socijalni rad, policija, zdravstvo.

Vlada je saopštila da će u roku od mesec dana pripremiti propise za uvođenje obaveznih testova na narkotike u srednjim školama i u osnovnim za učenike sedmog i osmog razreda.

Najavila je da će hitno uspostaviti radnu grupu za bezbednost dece na internetu koja će razmotriti uvođenje zabrane pristupa problematičnim sajtovima, te da će biti razmotrena i zabrana upotrebe mobilnih telefona tokom nastave.

Građani koji su govorili za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu su da je problem višeslojan.

"Ako se radi o više policajaca i psihologa, to je u redu, mislim da u svom domenu mogu da doprinesu. Međutim, opet se vraćamo na porodicu… Valjda je porodica ta koja treba da zna koga ima u kući", rekla je Ljiljana Tomić iz Beograda za RSE.

Valjda je porodica ta koja treba da zna koga ima u kući: Beograđanka Ljiljana Tomić
Valjda je porodica ta koja treba da zna koga ima u kući: Beograđanka Ljiljana Tomić

Penzioner Miodrag Marić smatra da je pojačane mere trebalo uvesti i ranije.

"Mislim da je to učinjeno malo kasno, ali bolje ikad nego nikad. Ukoliko ovde policija bude uspostavila neki red, manje će trebati psiholozi. A svoju ulogu u tome trebalo bi da imaju i roditelji, nastavnici, profesori i obrazovni radnici", rekao je Marić za RSE.

Mislim da je to učinjeno malo kasno, ali bolje ikad nego nikad: Miodrag Marić, penzioner iz Beograda
Mislim da je to učinjeno malo kasno, ali bolje ikad nego nikad: Miodrag Marić, penzioner iz Beograda

Nakon tragedije u Beogradu, ministarstva prosvete i zdravlja organizovala su neprestano prisustvo psihologa i drugih stručnih lica u svim školama sa zadatkom da pomognu deci i roditeljima.

Beograđanka Ana Karić kaže da je problem vrlo složen.

"Sada se zapravo bavimo posledicama. Pre svega bi svest trebalo da se menja, da razgovor dece i roditelja sa psiholozima više ne bude tabu tema. Da ne pričamo o nekim osnovnim stvarima u kući. Ali, na žalost, za to će nam trebati mnogo, mnogo godina", kaže Karić.

Pre svega bi svest trebalo da se menja: Beograđanka Ana Karić
Pre svega bi svest trebalo da se menja: Beograđanka Ana Karić

Student David Jaramazović smatra da ceo sistem treba da funkcioniše.

"Ako se kao društvo ne osvestimo, nema nam pomoći. Rad psihologa može da doprinese osvešćivanju mladih i shvatanju vrednosti. Roditelji bi trebalo da budu tu za svoju decu, da slušaju njihove potrebe, i da reaguju na vreme ako postoji problem", kaže Jaramazović.

Ako se kao društvo ne osvestimo, nema nam pomoći: student David Jaramazovic
Ako se kao društvo ne osvestimo, nema nam pomoći: student David Jaramazovic

Više od 100 prijava zbog pretnji učenika

Prema podacima koje je MUP saopštio 8. maja, u poslednjih nekoliko dana u Srbiji je prijavljeno više od 120 događaja zbog pretnji učenika, kao i objavljivanja neprimerenih sadržaja na društvenim mrežama, koji dodatno unose nemir i strah.

U poslednjem u nizu privođenja, zrenjaninska policija uhapsila je A.S. (19) iz okoline Nove Crnje, zbog sumnje da je u grupi svog razreda preko jedne mobilne aplikacije, postavio uznemiravajući crtež.

Kako je saopšteno iz Policijske uprave Zrenjanin, na njegovom crtežu jedan učenik drži predmet sličan pištolju, što je uznemirilo učenike i njihove roditelje.

Prethodnih dana obavljen je službeni razgovor sa više osoba koje su veličale počinioca masovnog ubistva u beogradskoj školi ili najavljivali da će učiniti nešto slično.

Tišina, muk i suze za žrtve masovne pucnjave u Beogradu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Ako je jezik mržnje toliko rasprostranjen u javnom životu, još više je raširen na internetu, ukazuje Dragan Popadić. On dodaje da postoji izvesni rizik od ponavljanja zločina, ali da statistika i empirija pokazuju da on nije veliki.

"Ta privođenja su više signal onima koji šalju te poruke na društvenim mrežama da će kontrola biti rigorozna i da se to neće tolerisati", kaže Popadić, te podvlači:

"Ako ovaj neljudski zločin uspeva da izazove neku vrstu pohvale i bude model za neke mlade ljude, zamislite koliko tek takav efekat ima kultura nasilja koja podrazumeva promociju kriminalaca, ratnih zločinaca i negiranja ratnih zločina", kaže Popadić.

Počelo vraćanje nelegalnog oružja

Od 8. maja počeo je da teče rok od mesec dana kada osobe koje nelegalno poseduju oružje mogu da ga predaju nadležnoj policijskoj stanici. Za to neće snositi nikakvu odgovornost niti moraju da objasne poreklo tog oružja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da, osim ličnog dolaska i predaje, građani mogu kontaktirati najbližu policijsku stanicu i pozvati policijske službenike da dođu po oružje i eksplozivne naprave i preuzmu ih.

Šta kaže Zakon o oružju i municiji?

Prema Zakonu o oružju i municiji vatreno oružje (kratko, dugo, poluautomatsko, repetirajuće) može se nabavljati, držati i nositi na osnovu dozvole Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ovo oružje mogu nabavljati i držati punoletni i zdravstveno sposobni koji nisu osuđivani za određena krivična dela.

Zakon predviđa i da lica treba da budu obučena za rukovanje vatrenim oružjem.

Uz to, i dokazivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja.

Takođe se kao uslov traži bezbedno čuvanje oružja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG