Dostupni linkovi

logo-print

Sporna ratna biografija kandidata za glavnog specijalnog tužioca


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Da li je učešće u ratnim operacijama sa početka devedesetih na teritoriji Hrvatske prepreka za izbor na funkciju glavnog specijalnog tužioca u čijem je opisu posla procesuiranje nikada rasvijetljenih ratnih zločina.

Dvije nevladine organizacije tražile su od Vrhovnog državnog tužioca da prije mogućeg izbora sudije Apelacionog suda Milivoja Katnića na mjesto glavnog specijalnog tužioca rasvijetli optužbe koje Katnića, koji slovi za glavnog pretendenta na tu poziciju, vezuju sa ratnim zločinima devedesetih. Iz nevladinog sektora podsjećaju da je još 2011, jedan od zatvorenika u vojnom logoru Morinj optužio Katnića da je kao oficir KOS-a, tokom invazije na Hrvatsku, bio odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu. Katnić je još tada ustvrdio da ta osoba “laže”, a danas kaže da tu neistinitu priču pokreću oni krugovi kojima smeta da na poziciju specijalnog tužioca bude izabran “čovjek od zakona”. Katnić ne spori da je bio jedan od 10 oficira koji su u tom periodu u Cavtatu obavljali civilnu vlast, jer ona, kako je objasnio, nakon borbenih dejstava nije funkcionisala.

Daliborka Uljarević

Daliborka Uljarević

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, koja je inicirala ovu temu kaže da je neophodno da na važnu poziciju u tužilaštvu dođe čovjek sa neupitnom biografijom.

„Pa ja vjerujem da je od presudne važnosti da čovjek koji bude došao na mjesto glavnog specijalnog tužioca bude bez ikakve sumnje da može da obavlja sve ono što je u njegovoj nadležnosti. Ratni zločini su jedna od važnih stavki. Oni su se našli u nadležnosti specijalnog tužioca upravo na insistiranje nevladinog sektora, jer su u prvoj verziji Izmjena i dopuna zakona o tužilaštvu nestali negdje u prevodu“.

Sa druge strane Goran Rodić, danas ugledni advokat koji i sam dolazi iz vojnog pravosuđa, kaže da ne vidi elemente koji bi Katnića onemogućili da bude izabran na funkciju za koju se kandidovao.

„Sudija Katnić se izjasnio po pitanju njegovog učešća 1991. godine da je kao pravnik bio na području dubrovačkog ratišta sa svojim zadacima koje je imao od strane komande. Smatram, kako za njega tako i za bilo koga drugog, ako ne postoje bilo kakvi dokazi u smislu nezakonitog djelovanjada samo učešće, odnosno obavljanje svog posla, a taj posao je obavljalo na desetine hiljada ljudi, pripadnika tadašnje JNA, apriori ne može značiti da je neko nešto nezakonito radio.“

Rodić dodaje i da o Katniću ima pozitivno profesionalno mišljenje.

„Znam da je sudija Katnić počeo kao pripravnik da radi, da je prešao u pravosuđe i počeo da radi 1993. u Vojnom sudu. Da je završio taj staž i da je poslije izabran za sudiju Vojnog suda, i taj posao je obavljao do ukidanja vojnog pravosuđa negdje 2004. godine. Zatim prelazi u Apelacioni sud i o tom radu postoje podaci o kvalitetu rada, koji su evidentni. Ono što ja mogu lično iznijeti je da se radi o dobrom sudiji koji poštuje zakon i poznaje materiju, a pogotovo posao za koji se sada kandidovao.“

U crnogorskom društvu su na brojnim rukovodećim funkcijama mnogi ljudi koji su bili aktivno uključeni u ratna dešavanja s početka devedesetih. Lustracija nikada nije sprovedena, a ti ljudi su prisutni i u vrhu vlasti i u opoziciji. Uprkos optužbama da su zbog tog angažmana morali i krivično odgovarati, ljudi koji su se u to vrijeme nalazili na odlučujućim pozicijama, nikada se nijesu našli na optuženičkoj klupi. Daliborka Uljarević smatra da je to korijen problema.

„Činjenica da Crna Gora nije iskusila smjenjivost vlasti, a samim tim ni onih ljudi koji su na različite načine učestvovali u ratnim događajima sa početka devedesetih i koji nose punu političku, ako ne i koju drugu odgovornost, je svakako značajan limitirajući faktor za kompletan proces suočavanja sa prošlošću, uključujući i procesuiranje ratnih zločina. Pri tome ne kažem unaprijed da je Katnić neko ko nosi odogovrnost za one radnje za koje ga optužuju bivši zarobljenici iz logora Morinj, već da ima obavezu da dokaže da to nije tačno, a to se ne dokazuje javnim saopštenjima, već u proceduri koju on kao sudija jako dobro poznaje“.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG