Spomeničko blago BiH žrtva tri istorijske memorije

Na Međunarodni dan spomenika i spomeničkih obilježja, koji je ustanovilo Međunarodno vijeće za spomenike 18. aprila 1982. godine, a kasnije i UNESCO, može se reći da je odnos prema spomenicima i kulturnom nasljeđu BiH u skladu sa političkom situacijom u zemlji.

'Spomenička baština je registar razvoja ljudskoga duha, a njena uloga je i da nas podsjeća da život nije počeo sa nama niti će se sa nama završit' i u tom smislu zaslužuje najveću brigu, kaže historičar i član državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Dubravko Lovrenović i dodaje kako je BiH uložila milione proteklih godina za očuvanje spomenika. Dakle, novac nije bio problem, nego različite memorije historije, kaže Lovrenović:

''Pogledajmo samo sada spomenike koji su nastali nakon rata, vidjećemo zapravo tri vrste spomenika koji se međusobno ne razumiju i ne žele da se razumiju, njegujući tri poptpuno različite, u sebi oprečne i prema drugima suprostavljene memorije. Tako da mislim da je u zemljama poput BiH prije svega to u žiži nego li je u pitanju sam proces zaštite spomeničke baštine.''

BiH do sada ima dva spomenika uvrštena na listu svjetske baštine, pod zaštitom UNESCO-a, Stari most u Mostaru i most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu. Još nekoliko spomenika je na privremenoj listi.

No, bez obzira na uloženi novac građani smatraju da je i briga o kulturnom i historijskom blagu odraz trenutne politike u BiH. Tako građani Mostara nisu zadovoljni koliko se radi na promociji Starog Mosta i starog grada.

''Kad prođete starim gradim naizgled je sve tako lijepo uređeno i relativno je čisto hajd' da tako kažemo, ali mi koji ovdje živimo znamo da je atmosfera disfunkcionalna tu.''

''Recimo, sam pogled na rijeku Radobolju nam pokazuje koliko Mostar brine o istorijskom dijelu grada.''

Mostarski arhitekta Amir Pašić, koji je učestvovao u komisiji za obnovu Starog mosta ocjenjuje da briga za kulturnu baštinu nije dovoljna.

''Pitanje finansiranja, Grad nije to još uvijek kvalitetno organizirao, jer prolazi dosta novca koji se ne ubere počevši od kirija itd. Rezultat toga je da nemamo svjetla na Starom mostu koje je postavljeno 2004. godine, da je higijena na vrlo niskom nivou..Znači, problemi se pojavljuju, ali mislim da je osnovni problem pitanje organizovanja i pitanje menadžmenta i vjerovatno je razlog u tome što ovdje mnoge stvari ne funkcioniraju, politički dogovori, a uslovljeno je jedno drugim'', navodi Pašić.

Opštine bez novca, spomenici zapušteni

Višegradska na Drini ćuprija stoljećima je bila inspiracija umjetnicima podsjeća istoričar Dragiša Milosavljević:

''Moram da kažem da su ovdje dolazili ljudi iz Južne Amerike, iz Severne Amerike, iz Kine, iz Japana, iz evropskih zemalja, možda najbolji slikari sa leve i desne obale Drine.''

No, danas taj potencijal nije dovoljno iskorišten smatraju stanovnici Višegrada

''Ne vodi se računa, bacaju smeće, leže tamo i piju, nema šta ne rade''

''Trebalo bi da se malo bolje održava, svjetla srede, uglavnom ne čuva se, ne čuvamo ono što imamo.''

''Kad poredim sa Starim mostom u Mostaru, ovdje naiđete nema turista, nema ništa, a u Mostaru u svakom trenutku imate na mostu barem troje stranaca koji pričaju, a ovdje nema ništa.''

Milijana Okilj, arhitektica u Zavodu za zastitu kulturno istorijskih spomenika u RS kaže kako je važno da ponovo razvijamo svijest o značaju blaga koje imamo.

''Dok god ne budemo imali dovoljnu svijest o značaju kulturnih dobara ni briga prema tim kulturnim dobrima neće biti na odgovarajućem nivou'', naglašava Milijana Okilj.

U BiH svaka opština bogata je kulturno historijskim znamenjem, no spomenici koji nisu pod zaštitom UNESCO-a, niti države prepušteni su na brigu opštinama. A u opštinama nema novca za ove namjene, kaže Rusmir Djedović, strušnjak za kulturno historisko naslijeđe u Tuzli:

''Danas je nezahvalno baviti se ovom problematikom, jer je kriza i nema dovoljno novaca, ali ipak činimo napore da pojedina dobra, naslijeđa koja su značajnija zaštitimo, obnovimo i sačuvamo za buduće generacije.''

Kulturna i historijska baština nije dovoljno iskorištena ni kao turistički potencijal ocjenjuje Ljilja Toholj iz turističke organizacije Zvornik.

''A za nju su zainteresovani ne samo mladi koji dolaze ovde već i ljudi koji su nekada davno živeli na ovim prostorima, napustili krajeve i sada se vraćaju zainteresovani za svoje korene, za svoju kulturu, za istoriju'', kaže Ljilja Toholj.

Turizam je možda i najbolje korištenje nacionalnog blaga koje govori o bogatoj i turbulentnoj historiji zemlje kakva je BiH.