Dostupni linkovi

Radnici u Hrvatskoj o svojim pravima malo znaju


Sindikalna obilježja na prosvjedu radnika protiv reforme mirovninskog sustava, Zagreb 2018.
Sindikalna obilježja na prosvjedu radnika protiv reforme mirovninskog sustava, Zagreb 2018.

Informiranost o radničkim pravima u hrvatskom društvu na vrlo je niskim granama, upozoravaju u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Međutim, istraživanje što ga je provela Dijana Šobota iz tog sindikata pokazuje da se u svijetu rada isplati biti sindikalno organiziran i dobro informiran.

„Oni radnici koji su bolje informirani o svojim pravima, koji se aktivnije informiraju i aktivnije zalažu za svoja prava rjeđe su žrtve povreda prava. Radnička prava se puno češće krše onim radnicima koji nisu dobro upoznati sa svojim pravima”, kaže Šobota u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE).

Šutnja zbog straha

Istraživanje je upozorilo i na pasivnost radnika u borbi za svoja prava i njihovoj obrani, nastavlja naša sugovornica.

„Čak negdje 50 posto radnika kojima su prava bila prekršena nisu tražili zaštitu prava, i to uglavnom zbog straha – bojali su se da će dobiti otkaz, da će ih poslodavac šikanirati i slično, i zbog nepovjerenja u institucije. Nisu očekivali da će to rezultirati pozitivnim ishodom, ili su smatrali da će sudski proces ionako dugo trajati”, prenosi autorica rezultate istraživanja.

Čak negdje 50 posto radnika kojima su prava bila prekršena nisu tražili zaštitu prava, i to uglavnom jer su se bojali da će dobiti otkaz, da će ih poslodavac šikanirati i slično -
kaže autorica istraživanja Dijana Šobota.

Kod onih koji su sindikalno organizirani, bolja je i informiranost i aktivniji su u obrani svojih prava, pokazuje istraživanje.

Škola i zavod za zapošljavanje ne daju potrebne informacije. Tečajevi na zavodu za zapošljavanje uče kako napisati životopis i kako razgovarati na intervjuu, i ništa više, a škola niti daje elementarne informacije o svijetu rada niti uči mlade kritičkom mišljenju, upozorava sindikalistica.

„Jedan drugačiji obrazovni sustav pomogao bi da prevladamo te probleme defetizma i niskog povjerenja u različite aktere, jer ako ljude naučimo kako se mogu založiti za sebe, ako ih naučimo da recentna povijest pokazuje da su promjene moguće, to nam daje alate da prevladamo defetizam i pesimizam koji koče napredak našeg društva”, zaključuje naša sugovornica.

Rezultati istraživanja

Prema navodima iz ovog pionirskog istraživanja, preko polovice ispitanika (52 %) navodi kako je upoznato s radničkim pravima. Ipak, 28 % ispitanih navodi kako niti jest niti nije upoznato sa svojim radničkim pravima. Ispitanici koji su članovi sindikata iskazuju značajno bolju upoznatost s radničkim pravima od ispitanika koji nisu članovi sindikata.

U pogledu dobi, ispitanici stariji od 50 godina u većoj mjeri navode kako su upoznati s radničkim pravima od mlađih ispitanika. Nisu utvrđene značajne razlike u upoznatosti s radničkim pravima s obzirom na stupanj obrazovanja.

Radnici se najčešće informiraju o svojim radničkim pravima kada misle da im je neko pravo povrijeđeno (45 %) te kada nisu sigurni u to koja im prava pripadaju (28 %). Članovi sindikata češće se informiraju kada misle da im je neko pravo povrijeđeno. Nečlanovi sindikata češće se informiraju kada nisu sigurni koja prava imaju; isti razlog informiranja češći je kod žena.

Ispitanici najvažnijim dokumentom za utvrđivanje radničkih prava smatraju Zakon o radu (64 %). Ispitanici stariji od 25 godina češće od mlađih navode kako je najvažniji dokument za utvrđivanje radničkih prava kolektivni ugovor.

S obzirom na razinu upoznatosti s radničkim pravima, vidljivo je kako s porastom upoznatosti raste i traženje zaštite.

Ispitanici stariji od 50 godina češće su tražili zaštitu u usporedbi s mlađima. Oni koji nisu tražili zaštitu radničkih prava, kao glavne razloge navode strah od posljedica (60 %) i nepovjerenje u pozitivan ishod takvog postupka (45 %). Ukupno 40 % ispitanika nije spremno založiti se za višu razinu svojih radničkih prava jer ne vjeruju da je tako išta moguće promijeniti.

Bez rada u hrvatskim školama

Kako se među ostalim navodi u zaključku, “i ovo je istraživanje pokazalo kako radnici često nisu svjesni svojega potlačenog položaja i kako djeluju suprotno svojim interesima, među ostalim i iskazivanjem pasivnosti, straha, defetizma i fatalizma".

"To posebno zabrinjava u kontekstu zaštite radničkih prava jer radnici ne prepoznaju da im se prava krše i ne vjeruju kako je promjena moguća. A znamo da jest, što nam pokazuju i davna i recentna povijest radničke i sindikalne borbe”, konstatira se u istraživanju.

Rad nije dio hrvatskih škola – niti praktični rad, niti znanje o radničkim pravima, niti o domaćinstvu. Stoga ne treba čuditi zašto nema ideje o radništvu i radničkim pravima -
veli ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić.

Istraživanje je obavljeno u proljeće ove godine na uzorku od 500 ispitanika.

Autorica je izvršna tajnica SSSH za međunarodne odnose i razvoj organizacije. Ova sindikalna središnjica okuplja preko 100.000 zaposlenih u dvadesetak granskih sindikata.

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić upozorio je na tribini organiziranoj povodom ovog istraživanja kako se “hrvatski obrazovni sustav ne dotiče riječi rad".

"Rad nije dio hrvatskih škola – niti praktični rad, niti znanje o radničkim pravima, niti o domaćinstvu. Stoga ne treba čuditi zašto nema ideje o radništvu i radničkim pravima“, kazao je.

Poslodavci i kočenje radničkih prava

Tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar izvijestio je da je unazad 3 godine obišao desetke tisuća radnika na gradilištima s ciljem upoznavanja radnika o pravima iz proširenog granskog kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

“Zatečena razina znanja radnika”, ocjenjuje Ferdebar, “izrazito je loša – kako o pravima koje imaju, tako i o sindikatu, a nerijetki su scenariji i u kojima poslodavac otežava informiranje radnika, pa i njihovo učlanjenje u sindikat.”

Direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Admira Ribičić oštro je osudila takva postupanja, naglasivši kako je kvalitetan dijalog radnika i poslodavaca preduvjet za zadovoljnijeg i produktivnijeg radnika, ali i konkurentnijeg poslodavca.

Pomoćnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić poručio je na tribini kako je namjera Ministarstva da zajedno sa socijalnim partnerima sudjeluje u edukaciji učenika i studenata o pravima i obvezama u radnome odnosu. Sve s ciljem povećanja svijesti o nedopustivosti neprijavljenog rada.

XS
SM
MD
LG