Dostupni linkovi

logo-print

Sedamdeset godina RTVBiH: Država je kao hoće, a u stvari neće


Zgrada RTV doma, Sarajevo

Zgrada RTV doma, Sarajevo

Javni servis Bosne i Hercegovine obilježava 70 godina postojanja. Tim povodom će u Narodnom pozorištu Sarajevo u petak navečer biti uprličena svečana akademija. No, na 70-ogodišnjicu ovoj medijskoj kući prijeti finansijski kolaps zbog dramatičnog pada naplate RTV takse. Samo 50 posto građana Bosne i Hercegovine plaća pretplatu, što je nedovoljno za njen opstanak.

Radio Sarajevo svoje emitovanje je počeo prije 70 godina, 10. aprila 1945. Tog dana Đorđe Lukić Cigo izgovorio je "Smrt fašizmu, sloboda narodu, ovdje Radio Sarajevo".

Godine 1969. počela je sa radom i Televizija Sarajevo.

Od 1992. godine, Radio-televizija Sarajevo je i službeno nacionalna RTV kuća Bosne i Hercegovine.

Radio- televizija Sarajevo ubrajala se u razvijenije radio-difuzne sisteme bivše Jugoslavije.

Radio produkcija dnevno je iznosila oko 70 sati.

Proizvodile su se sve strukture TV i radio programa, a ta medijska kuća je bila učesnik u mnogim značajnim međunarodnim RTV projektima.

Ono što je posebno zapamćeno je TV i radio pokrivanje XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, 1984. godine.

Uoči rata, na Radio-televiziji Sarajevo je bilo zaposleno više od 2.000 radnika različitih profila.

Nenad Pejić, bio je glavni i odgovorni urednik TV Sarajevo nekoliko godina prije početka rata u Bosni i Hercegovini. U to vrijeme, kako kaže za RSE, ta medijska kuća je bila na vrhuncu proizvodnje programa i autoriteta kojeg je imala u ovdašnjoj javnosti.

Nenad Pejić

Nenad Pejić

"To je bilo vrijeme kada su na moj sto dolazili scenariji iz cijele bivše Jugoslavije. Mi smo prvi birali scenarije, nakon čega su odlazili u druge televizijske kuće. U to vrijeme, Televizija Sarajevo je imala više međunarodnih nagrada nego sve druge televizijske stanice zajedno u bivšoj Jugoslaviji. Mi smo tada proizvodili jednu domaću televizijsku dramu mjesečno i pripremali smo se za jednu televizijsku domaću dramu tjedno. Pogledajte situaciju na prostoru bivše Jugoslavije sada, jer ne postoji niti jedna televizija koja proizvodi domaću dramu u pola godine, možda i u godini", kaže Pejić.

Svog rada na radiju, a potom i na Televiziji Sarajevo se prisjeća i njen dugogodišnji spiker Rinko Golubović.

Od više od 600 prijavljenih na audiciju, početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, bio je jedan od dvojice koji je izabran, a tek nakon dvije godine pripreme, bio je spreman da pred mikrofonom pročita dvije minute vijesti.

"Naravno da je takav način rada i priprema izrodio kvalitet i svi oni koji su se prijavljivali na konkurse za spikere, novinare, lektore i slično morali su proći brojne pripreme da bi i ostali u toj medijskoj kući", prisjeća se Golubović..

Mnogo je događaja, kako navodi Rinko Golubović, koji su obilježili njegovu karijeru. Ipak, prisjeća se jednog od najvažnijih.

Rinko Golubović

Rinko Golubović

"Još uvijek se sjetim javljanja Noke Bilića iz Atine. To je bila 1979. godina i bilo je nezamislivo da se prekine radio program. Nikola je zvao i ja sam se javio kao dežurni u studiju, i kaže mi da smo dobili Olimpijadu. Nakon toga pozvao sam desk i oni kažu da sačekam desetak minuta dok ne pripreme vijest da bih je pročitao. Međutim, nisam mogao čekati i nakon 30 sekundi u studiju sam najavio Nikolu koji je donio vijest koja tada, ali i danas za Sarajevo i i Bosnu i Hercegovinu znači mnogo", navodi Golubović.

Od 1992. do 1995. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, radio-difuzni sistem RTV Sarajevo je bio devastiran. Devet od deset glavnih predajnika je uništeno, a glavni produkcioni centar u Sarajevu oštećen. Uprkos tome, program radija i televizije nije prestao sa radom.

Radio-televizija Sarajevo tokom rata je postala RTV BiH, a nakon ratnog perioda formiran je Javni RTV servis Bosne i Hercegovine, sačinjen od tri emitera - BHRT, RTV Federacije BiH, RTV Republike Srpske.

Podjeljenost i politička previranja nisu zaobišla ni Javni servis BiH. Entitetski emiteri godinama su pod političkim uticajem različitih stranaka, dok država Bosna i Hercegovina ima maćehinski odnos prema BHRT-u.

U Parlamentu BiH, koji je osnivač servisa, već godinama traju prepucavanja o toj medijskoj kući. Predstavnici hrvatskih stranaka insitistiraju na osnivanju i trećeg kanala na hrvatskom jeziku, a neki od poslanika su pozivali i da se RTV pretplata, iako je zakonski obavezna, ne plaća.

"Sve dok se tako ne uredi ova oblast, hrvatski narod neće plaćati RTV pretplatu", poručila je nedavno Borjana Krišto, poslanica u Parlamentu BiH.

Kako odvojiti politiku od javnog servisa?

"Šapu su i prije rata na taj medij htjeli staviti političari, pa nisu uspjeli, jer su se ljudi suprostavljali. Mi smo tada napravili jedan sistem za kojeg mislim da je i danas dobar, a to je da rukovodstva radio i televizije biraju radnici na glasanju, ali ih potvrđuju, tada je to bio socijalistički savez, a danas može biti parlament. Vi danas imate situaciju da država Bosna i Hercegovina se na papiru zalaže za postojanje javne RTV, ali se u praksi toga odriče. Time je stavila RTV BIH u poziciju da zavisi od države koja je kao hoće, a u stvari je neće zbog toga što je država podijeljena oko svake moguće gluposti koju je moguće izmisliti i dijeli se oko nekakvih političkih razloga", zaključuje Nenad Pejić.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG