Piše: Ines Šaškor
(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Granični prijelaz Maljevac kod Velike Kladuše između Hrvatske i Bosne i Hercegovine zatvoren je već tjedan dana. Zatvorila ga je hrvatska policija jer 200-tinjak migranata kampira na otvorenom preblizu granici zahtijevajući slobodan prolaz kroz Hrvatsku. U Velikoj Kladuši u nedjelju su organizirani i prosvjedi poduzetnika i trgovaca. Tjedan dana ranije prosvjedi su održani i u Bihaću. Promet u trgovinama je drastično opao. Hrvatski kupci su vikendom u tisućama dolazili u šoping u susjedstvo. Znatno jeftiniji su benzin, cigarete, hrana, kućne potrepštine, automobilske gume.
Situacija uzduž cijele hrvatsko-bosanskohercegovačke granice, uz sjeverozapad BiH, kaotična je. Maljevac je zatvoren, obližnji Hadžin Potok – Bogovlja iz malograničnog pretvoren je u međunarodni, ali samo za osobna vozila, ne i za kamione. Cijeli kamionski promet usmjeren je prema Bihaću, na prijelaz Izačići – Ličko Petrovo Selo, gužve su velike. Zbog radova već je nekoliko mjeseci zatvoren prijelaz Novi Grad – Dvor na Uni. Sve u svemu, život je za stanovnike u pograničnom području kao i za privredu znatno otežan.
Tzv. balkanska migrantska ruta aktivirala se već izvjesno vrijeme. Hrvatska se pridržava dogovora u Evropskoj Uniji i ne pušta migrante u zemlju. Sudjeluje, s dogovorenih oko 6 milijuna eura za zbrinjavanje u Turskoj i Grčkoj. Računa se da je oko 15.000 evidentiranih migranata, uglavnom s Bliskog Istoka, ipak ove godine prošlo kroz Hrvatsku. Slovenija je 30. rujna objavila službeni podatak o uhvaćenih 6.667 migranata. Gdje je još više od 8.000 ljudi, uz vjerojatno nezanemariv broj neevidentiranih? Računa se da su nekako prošli i to krijumčarskim kanalima koji su se polako ali sigurno uspostavili uzduž cijele tzv. balkanske rute. Krijumačerenje ljudima postalo je biznis jednak, ili čak unosniji, od trgovanja oružjem i narkoticima.
Plenkovićeva je Vlada čvrsto stala uz središnju evropsku migrantsku politku, onu koju promoviraju Njemačka i Francuska. Ta je politika proteklih godina lutala, nije bilo slaganja ni oko političkih ocjena, a još manje o mjerama koje treba poduzeti. Iskakanje, najprije Mađarske, a onda i drugih zemalja iz dogovorenih mjera, stvorilo je kaos koji se na koncu reflektirao i na političku konfiguraciju same Unije. Antiimigrantske stranke i pokreti beru vrhnje kaosa koji je nastupio. Njemačka je povukla kočnicu, Angela Merkel je ozbiljno poljuljana, sve se opet vratilo na početak, na ishodišna mjesta migracija, prema zemljama sukoba i nemira. Riječ je o ratovima u kojima Zapad nije nevin. Sada su njemačka kancelarka i francuski predsjednik praktički isporučili Siriju Rusiji, sve u želji otklanjanja pritisaka sa sebe.
U takvoj situaciji ponašanje Hrvatske je racionalno. Našavši se izravno na migrantskoj ruti, s 1.000 kilometara granice s BiH, nije joj preostalo drugo nego strogo slijediti preuzete EU obveze i praktički zatvoriti granice za migrante. Dodatna okolnost je hrvatska aplikacija za Schengen, nastojanje da što prije uđe u šengenski režim. Efektivna kontrola granica, budućih granica EU, pretpostavka je toga procesa. Istodobno, Vlada za sada nastoji izbjeći militarizaciju i zaoštravanje stanja na granici. Premijer i ministar unutarnjih poslova opetovano ponavljaju da je situacija pod kontrolom i da je policija dovoljna za zadaće čuvanja granica.
Bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji je uspješno rukovodio prvom velikom migrantskom krizom iz 2015. godine, kazao je ovih dana: ''Odluka nije u tome hoće li vojska ili policija biti na granici, odluka je u tome hoćete li pucati na migrante ili nećete''. U njegovo vrijeme nije se pucalo.
Do sada je u 2018. godini u Hrvatskoj smrtno stradalo deset migranata. Za hrvatski MUP svi su stradali zbog ''nesretnih okolnosti''.
Nevladine udruge upozoravaju na pojačano policijsko nasilje prema migrantima, pljačke i maltretiranje, što MUP očekivano opovrgava. Svoje intervencije u pravilu svrstavaju u ''nužne'' i ''opravdane''. Sumnju izaziva sve slabija suradnja s nevladinim udrugama i zatvaranje policije pred javnošću.
Pučka pravobraniteljica, Lora Vidović, uputila je pismo saborskom Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u kojemu upozorava na izostajanje policijskih izvješataja o provedenim istragama i na nesuradnju. Slično iskustvo imaju i druge nevladine udruge, poput Centra za mirovne studije i volonterske udruge Are You Serious, koje upozoravaju na zastrašivanje i onemogućavanje rada.
S druge strane, osokoljena hrvatska desnica, servisirana pripadajućim medijima, zalaže se za još restriktivnije mjere. Nevladine udruge koje pomažu migrantima nazivaju ''de facto krijumačarima ljudi'', ''mafijašima'' i zagovaraju njihovo kazneno gonjenje. Čelnik jedne od veteranskih udruga, umirovljeni general, pojavio se na granici s BiH i ztražio aktiviranje vojske. Jedan desničarski saborski zastupnik nazvao je migrante ''kolonizatorima''.
U svemu tome Vlada lavira, nastojeći držati kakav-tak red i pridržavanje dogovorenih mjera i postupaka. Za civilni sektor ne mari mnogo, svjesna da se promijenilo raspoloženje javnosti. Pod pritiskom općih evropskih zbivanja i ovdašnjeg jačanja desnice prijašnja je empatija javnosti prerasla u ravnodušnost.
Vladi ne pada ni napamet da sama senzibilizira javnost za izbjegličke teme i aktivno propagira integracijske mjere za one migrante/izbjeglice koji odluče ostati u Hrvatskoj.
Držati stvari pod kontrolom – vrhunac je njezine politike.
Ali za kakvu-takvu kontrolu procesa trebala bi bolja suradnja policija u regiji, prije svega zbog organiziranog kriminala koji je preuzeo balkansku rutu.
Nema poznatih konkretnih mjera koje se poduzimaju.
Facebook Forum