Dostupni linkovi

logo-print

Samit EU između njemačkog i francuskog pogleda na rješenje evrokrize


Angela Merkel i Fransoa Oland

Angela Merkel i Fransoa Oland

Lideri EU spremaju se za, kako mediji navode, ključni samit u Briselu na kojem će se odlučivati sudbina eura. Uoči samita u Briselu 28. i 29. juna njemačka kancelarka Angela Merkel razgovarala je dva sata sa francuskim predsjednikom Fransoa Olandom u Parizu, no čini se da ključna mimoilaženja nijesu riješena.

Angela Merkel i Fransoa Oland ne slažu se oko toga kako dalje, jer se Njemačka protivi objedinjavanju duga, dok Francuska insistira na potrebi veće integracije eurozone. Njemačka je kancelarka još u sredu ponovila da su euro obveznice neprihvatljive, a da za krizu nema magične formule.

Nakon satanka s francuskim predsjednikom u Jelisejskoj palati, Merkel je rekla da je samit izuzetno važan za budućnost Evrope, da je situacija veoma ozbiljna i da je njihova obaveza da izgrade budućnost Evrope sa jakim i stabilnim eurom.

“Zbog toga ćemo morati da razmotrimo političku budućnost evropske ekonomske i monetarne unije. Rekla sam potrebno nam je više od Evrope, potrebna nam je Evropa koja funkcioniše. Tržišta to očekuju i trebamo Evropu čije će članice pomagati jedna drugoj", kazala je.

Merkelova je još kratko dodala da je postignut "napredak" po pitanju sporazuma za rast i da se nada će evropski lideri usvojiti stimulativni paket od 162 milijarde dolara.

Fransoa Oland, kome su Francuzi dali povjerenje da ih vodi zbog obećanja da će promovisati rast protiveći se mjerama štednje, veliki je pristalica paketa za privredni rast.

„Mi smo svjesni da moramo preduzeti mjere za financijsku stabilnost i želimo, oboje, produbljivanje ekonomske i monetarne, a uskoro i političke, Unije da bismo došli do tačke integracije i solidarnosti. Integracija u mjeri u kojoj su potrebne, i solidarnosti što je moguće više.To je naš duh u vrijeme kada mnogi gledaju u Evropu, u vrijeme kada moramo potvrditi koherentnost, snagu, jedinstvo i solidarnost", rekao je.

Oland vjeruje da euro obveznice treba da budu prioritet eurozone radi pomoći zemljama kao što su Italija i Španija da smanje troškove pozajmljivanja. Merkelova insistira da prije nego se njemački poreski obveznici dodatno opterete, mora se krenuti ka stvaranju veće fiskalne, bankarske, pa čak, i političke unije.

Uoči početka samita u četvrtak agencija Associated Press navodi da je ključna osoba njemačka kancelarka.”Na kancelarku Angelu Merkel treba paziti, strahovati od nje, ili joj se suprotstaviti na samitu EU danas i sjutra”, navodi AP.

Lideri Italije, Francuske i Španije vrše pritisak na svog sjevernog susjeda da se
saglasi da podijele dugove prije nego što tržište eurozone potone ka kolapsu.To kažu i najviši zvaničnici EU i Međunarodnog monetarnog fonda.

Ovih nekoliko lidera EU želi da dugove pojedinačnih zemalja garantuje cijela eurozona, na primjer u formi obveznica izdatih na centralnom nivou.

Španski premijer Marijano Rahoj rekao je u četvrtak da njegova zemlja ne može da priušti da se sama finansira na duži rok po važećim kamatnim stopama. Obveznice španske vlade sa rokom otplate od 10 godina prodaju se sa kamatnom stopom od 6,8 odsto.

Karel Lano, stručnjak za finasijska tržišta iz briselskog Centra za evropske političke studije, kaže da je u globalu ideja bankarske unije veoma interesentna.

“Takođe, pitanja povezana sa trgovinu obveznicama. Moje veliko pitanje je da li će sve ove stvari biti primijenjene odmah. Mislim da ima dobrih ideja, ali ako ostanu teorija, onda će naknadno razočarenje biti mnogo veće, ako budemo vidjeli da od svega nije mnogo učinjeno“, kaže Leno.

Evropske institucije objelodanile su prijedloge o stvaranju evropskog ministarstva finansija, koje bi imalo ovlaštenja nad nacionalnim budžetima. Ovaj 10-godišnji plan osmišljen je da ojača eurozonu i spriječi buduće krize, no kritičari kažu da on neće riješiti aktuelne dužničke probleme.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG