Dostupni linkovi

logo-print

Šahinpašić: Izdavaštvo je temelj državnosti


Ajdin Šahinpašić

Ajdin Šahinpašić

Tradicionalno, uz Svjetski dan knjige, u sarajevskoj Skenderiji, održan je Međunarodni sajam knjige. Ova smotra okupila je oko 200 izlagača iz bezmalo pa čitavog svijeta, a zemlja partner ovaj put je Turska.

Izdavaštvo je čuvar jezika, kao osnovnog identiteta jedne države i nacije, kaže Ajdin Šahinpašić, prvi čovjek izdavačko-knjižarske kuće Šahinpašić, koja je glavni organizator 28. sajma.

RSE: Dvadeset i osmi sajam još jednom je dokazao opravdanost ovakvih kulturnih manifestacija. To pokazuje i publika, a nadam se i utršci na štandovima, sve prorjeđenije police.

Šahinpašić: Tako je. Iznad očekivanja je zaista koliko je publike bilo na Sajmu. Raduje me što su ljudi pratili ono što smo najavljivali, pripremili za Sajam, što smo promovirali. Prodaju se knjige i to me raduje.

RSE: Uz ovaj Sajam idu i neke zanimljivosti, ali najveća je činjenica da je on protekao u znaku specijalnog gosta, sajamskog partnera, Turske.

Šahinpašić: Ako gledamo realno ekonomske i financijske pokazatelje, naše tržište nije toliko interesantno u nekim svjetskim okvirima, pa da možemo dovoditi neke veće zemlje, koje bi bile zemlje partneri. To je išlo u nekim regionalnim okvirima. Pojavila se Republika Turska sa svojim štandom prije četiri godine na Sajmu u Skenderiji. Oni su nekako polako ušli na naše tržište kroz programe potpore objavljivanja turskih autora na bosanski jezik. Do sada su podržali preko 150 naslova, od kojih je skoro 90 objavljeno do sada.

To je jedan od najkvalitetnijih programa potpore objavljivanju od bilo koje zemlje, tako da je to jedan od najkvalitetnijih i najpristupačnijih programa za izdavače BiH. Samim tim, ta saradnja je iz godine u godinu postajala sve veća i veća.

Prije godinu dana rodila se ideja na Sajmu, kada su ovdje gostovali sa štandom Ministarstva kulture. Oni su predložili da dovedu 50-tak svojih autora i izdavača, koji bi se na neki način predstavili izdavačkoj strukturi u BiH, te potakli razmjenu u drugom smjeru, u smislu prevoda bosanskih autora na turski jezik.

Sa prošlogodišnjeg Sajma knjiga, Sarajevo

Sa prošlogodišnjeg Sajma knjiga, Sarajevo

S tim u vezi, oni su se reprezentativno predstavili na Sajmu. Imaju štand od 200 kvadrata, izlažu veliki broj knjiga, imaju prateće programe, od izložbe određenih dokumenta iz doba Osmanskog carstva, do koncerata i raznih susreta sa izdavačima i autorima.

RSE: Možemo li to uzeti kao neku mustru za ubuduće jer tako ozbiljan organizacija, na tako visokom nivou, tako razuđeni programi, ozbiljni ljudi koji su došli na Sajam? Možemo li to uraditi sa susjednim zemljama?

Šahinpašić: Mislim da možemo. Već sada smo u fazi pregovora sa potencijalnim partnerom za iduću godinu. To je model koji imaju sve zemlje. Na Frankfurtskom sajmu svake godine postoji zemlja partner, gdje se posebna pažnja posveti toj zemlji, koja svojim programima nastoji svijetu pokazati svoje najkvalitetnije autore i svoju kulturu. To je prisutno i u regionalnim okvirima.

U Beogradu, svake godine, postoji zemlja partner, s tim što je beogradski sajam daleko najveći sajam u regionalnim okvirima. I to tržište je definitivno najjače i najveće u odnosu na sva druga. Potencijal tog srbijanskog tržišta je veći, nego sve ostale zemlje zajedno.

RSE: Još jedno malo partnerstvo budi simpatije, sa Umjetničkom galerijom BiH?

Šahinpašić: To je, također, jedan od vidova unapređenja sajamske ponude. Nastojat ćemo iduće godine da sa drugim institucijama potpišemo slične protokole o saradnji, sve u cilju saradnje kulturnih institucija i manifestacija, da kreiramo jedan portfolio proizvoda i usluga koje nudimo publici za vrijeme tog Sajma.

Činjenica je da jedino Sajam knjiga u Sarajevu i Sarajevo Film Festival (SFF) privuku ogroman broj ljudi izvan BiH u jednom trenutku. To treba iskoristiti. To je prepoznalo rukovodstvo Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine i na njihovu inicijativu smo se vrlo brzo dogovorili na koji način da to realiziramo. Pozvali smo preko 800 institucija da organizirano posjete Sajam i Umjetničku galeriju, koja trenutno nudi tri postavke, besplatno za sve posjetioce.

RSE: Koliko je izlagača prisutno i odakle su došli?
Sajam knjiga u Sarajevu, 2015.

Sajam knjiga u Sarajevu, 2015.

Šahinpašić: Više od stotinu izlagača. Iz BiH je 60%. Dominantni su i izlagači iz regiona, iz Srbije i Hrvatske, koji gravitiraju zbog blizine tržišta i jezika. BiH je otvoreno tržište za izdavače iz regiona, pogotovo za naše zapadne i istočne susjede. Tu su i izdavači iz Crne Gore. Predstavili su nam se kulturni centri Irana, Saudijske Arabije, Turske i Njemačke. Tu su Narodna biblioteka Srbije, Zavod za udžbenike Republike Srbije, ali i drugi izdavači.

Više od 20 zemalja je zastupljeno na Sajmu. Više od 200 izdavača je zastupljeno kroz svoja izdanja na štandovima. Ponuda je najbogatija do sada. Objavilo se i promoviralo puno knjiga. Nadam se da je publika bila zadovoljna. Trend povećanja broja posjetilaca svake godine nam potvrđuje naša očekivanja i pretpostavke da kvalitetno radimo svoj posao.

RSE: Tu su otprilike redovni gosti vašeg Sajma, sa svojim standardnim izdanjima, ali ne smijemo zaboraviti i cijenama?

Šahinpašić: Sajamske cijene su prilagođene samom trenutku. Publika to zna i očekuje, tempira kupovine knjiga za ove manifestacije. Moramo se prilagoditi tržištu. Moramo pripremiti sve, da ljudi mogu jeftinije doći do knjiga na samom Sajmu. I mi pripremamo što veći broj izdanja, kako bi privukli što veći broj posjetilaca. Nastojimo da im se približimo.

RSE: Ulaz je besplatan, pa posjetioci mogu svakodnevno prošetati do Sajma.

Šahinpašić: To je koncept koji u BiH jedini funkcionira. Mi smo uvijek imali simbolične cijene karata za ulaz na Sajam. To je bila jedna marka. Ta cijena je više služila kao evidencija broja posjetilaca, a ne kao vrsta nekog financijskog prihoda, što bi nama, kao organizatorima, nešto pretjerano značilo u smislu zarade. Pokazalo se da su negativni ekonomski trendovi i pad kupovne moći utjecali na posjetu. Samim tim smo, da bi smo popularizirali samu manifestaciju, odlučili da ulaz bude besplatan.

Ulaz je uvijek bio besplatan za organizirane posjete. Sve škole iz naše zemlje su dolazile besplatno na Sajam. I za ovu publiku, da ih ne bi ograničavali, odlučili smo da damo ulaz besplatan na Sajam. To se pokazalo kao pozitivan potez. Na Sajam u Beogradu je ulaz pet maraka, ali na taj Sajam bez problema dođe preko 250.000 ljudi. Oni sebi taj luksuz mogu priuštiti, ali mi sebi ne možemo.

RSE: Pored razgledanja izloženih knjiga i kupovine, imali ste redovne propratne programe i predstavljali autore, neke radionice?

Šahinpašić: Tako je. Bilo je dosta programa koje smo prezentirali. Objavili smo dosta knjiga autora iz BiH. Imali smo jednu kreativnu radionicu na kojoj je Jelena Kalinić pokušavala posjetiocima prezentirati modele slaganja boja po Njutnovoj teoriji. Ona je biolog po vokaciji, ali studira i komparativnu književnost.

Imamo bojanke za odrasle. Taj trend u svijetu je uznapredovao toliko da ruši sve očekivane rezultate. Došlo je čak do nestašice bojica na svjetskom tržištu.

Imamo bojanke za odrasle, koje su u biti najpopularnije u svijetu. Nastojali smo da populariziramo taj trend u BiH. Taj performans i ta aktivnost je privukla ogroman broj posjetilaca. To je doprinijelo popularizaciji bojanki za odrasle. Taj trend u svijetu je uznapredovao toliko da ruši sve očekivane rezultate. Došlo je čak do nestašice bojica na svjetskom tržištu, gdje su se vodeći proizvođači bojica ozbiljno zamislili i kreirali nova pakovanja bojica sa motivima bojanki, da bi ih približili svojim kupcima.

Pored toga imali smo gostovanje profesora Izeta Muraspahića iz Švedske, koji je bio prevodilac i jedna od promotora knjige Medvjeđi ples, najvećeg krimi romana u Švedskoj 2014. godine. Bilo je predstavljanje Bosanske sahare, Zlatka Lukića. Bile su dodjele određenih nagrada, koje su radili drugi izdavači.

RSE: Imali ste i nagrade nekim bibliotekarima.

Šahinpašić: U sklopu samog Sajma uvijek se vrši dodjela nagrada Fondacije Kemal Bakaršić, koja je partner Sajma. Oni organiziraju Međunarodni kongres bibliotekara Slavista. Bibliotekari iz cijelog svijeta dolaze u BiH, imaju jako kvalitetne panele i programe. Pored toga, Fondacija iskoristi sajamsku priliku da nagradi najvrednije bibliotekare u vidu stipendija koje dodjeljuju. Dodijelili su svoje nagrade u okviru Sajma.

RSE: Vi izdavači i bibliotekari dijelite istu sudbinu, ni malo zavidnu poziciju.

Šahinpašić: I oni i mi dijelimo istu sudbinu u smislu nepostojanja uređenog sistema financiranja biblioteka. I u Srbiji i u Hrvatskoj biblioteke imaju svoje fondove koje troše na nabavku knjiga. Izdavači imaju posebne odjele u svojim firmama, u kojima rade ljudi koji obilaze biblioteke i nose knjige na otkup. Pored nekog državnog otkupa, svi izdavači imaju komercijaliste koji obilaze biblioteke, koje, mimo tog otkupa, otkupljuju knjige za svoju publiku.

Kod nas se bibliotekari iz godine u godine bore sa tim da li će uopće imati budžet za svoje plate, a kamoli za nešto drugo.

Kod nas se bibliotekari iz godine u godine bore sa tim da li će uopće imati budžet za svoje plate, a kamoli za nešto drugo. Nedavno smo dobili rezultate otkupa Fondacije za bibliotekarstvo za 2014. Maksimalan broj primjeraka, koje su otkupili po naslovu, je 35 komada jednog naslova od naše izdavačke kuće. To je poražavajuća stvar, da se za kompletnu Federaciju otkupi 35 primjeraka jedne knjige. To govori kakvi su realni dometi.

S te strane, kolege bibliotekari i mi u suštini jesmo u istoj poziciji, ali se nadam da će se na neki način probuditi svijest vlasti. Ona treba da shvati da je izdavaštvo temelj državnosti jedne zemlje jer to je čuvar jezika, kao osnovnog identiteta jedne države i nacije.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG