I dok traje javna rasprava u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska o Nacrtu izbornog zakona RS, predstavnici nadležnih državnih institucija šalju jasnu poruku - provođenje lokalnih izbora bez kontrole države Bosne i Hercegovine bi bio udar na pravni poredak BiH.
Nacrt izbornog zakona RS je Skupština RS usvojila krajem marta. Njime želi prisvojiti državnu nadležnost u organizaciji izbora u tom entitetu. Nakon što je izglasan nacrt, krenula je javna rasprava, te zatražene ostavke članova iz RS u institucijama koje provode izbore.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, iako još nisu zakazani, trebalo bi da budu održani 6. oktobra, kako predviđa državni Izborni zakon.
Građani bi trebali birati gradonačelnike, načelnike opština, te lokalne parlamente.
Šest mjeseci prije izbora, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je krajem marta nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Prvenstveno se radi o tome da bi trebala biti smanjena mogućnost izbornih manipulacija, kakve su zabilježene na izborima prethodnih godina. To podrazumijeva da će građani prilikom izlaska na birališta osim lične karte biti identifikovani na osnovu biometrijskih parametara.
Izmjene Izbornog zakona podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora, koje je Centralna izborna komisija BiH ranije označila kao jednu od "najslabijih karika u izbornom procesu". Neće moći biti izabrani u komisijama oni koji su bili ili jesu kandidati političkih partija na izborima za bilo koji nivo vlasti.
Sve ovo je zasmetalo vlasti u RS koji su nakon ove odluke odlučiti donijeti entitetski Nacrt izbornog zakona, što su predstavnici međunarodne zajednice ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
Šta se trenutno dešava u RS?
U Republici Srpskoj trenutno je u toku javna rasprava o Nacrtu izbornog zakona RS koji predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu Centralne izborne komisije BiH u organizovanju izbora u tom bh. entitetu.
To znači da bi Izborna komisija RS trebala da donosi odluku o održavanju i organizovanju izbora u tom entitetu, za predsjednika i potpredsjednike RS, entitetski Parlament, te za sprovođenje lokalnih izbora.
Takođe u RS žele i da svojim izbornim zakonom definišu imenovanje delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
"Odredbe zakona u RS su protivzakonite", ističe profesor Ustavnog prava Nurko Pobrić, dodajući da Ustav BiH ne brani entitetima da donesu svoje izborne zakone, ali samo ako su usaglašeni sa Izbornim zakonom BiH i odnose se na pitanja koja nisu definisana državnim zakonom.
"Izbore na svim nivoima, po Izbornom zakonu BiH raspisuje CIK, Centralna izborna komisija. Prema tome, sama ta odredba, ako stoji u tom nacrtu, prijedlogu, da izbore raspisuje Izborna komisija Republike Srpske, u suprotnosti je sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine", navodi Pobrić.
Izbornim zakonom BiH definisano je da je Centralna izborna komisija (CIK) BiH zadužena za donošenje odluka o održavanju neposrednih izbora, te da dalje koordinira, nadgleda rad i reguliše zakonitost rada u sprovođenju izbora.
CIK BiH ima sedam članova, po dva Hrvata, Bošnjaka, Srbina i jednog iz reda Ostalih, koji se biraju u Parlamentu BiH na mandat od sedam godina.
Državna Centralna izborna komisija sprovela je sve opšte i lokalne izbore od usvajanja Izbornog zakona BiH 2001. godine do danas.
Od kraja rata 1995. godine u BiH je izbore provodila Privremena izborna komisija u skladu sa pravilima koje je propisala Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH.
Istovremeno, zaključkom Vlade RS objavljenom 6. aprila zatraženo je od "članova organa za sprovođenje izbora iz RS" da podnesu ostavke.
Članovi CIK-a koji dolaze iz RS nisu podnijeli ostavke nakon poziva Vlade RS.
Gdje je suprotnost sa Ustavom BiH?
Iako Ustav Bosne i Hercegovine ne spominje direktno nadležnost nad izborima, profesor ustavnog prava Milan Blagojević ističe kako su odredbe Nacrta izbornog zakona RS u suprotnosti sa Ustavom BiH.
"S obzirom na te odredbe Izbornog zakona BiH, koje su i do danas ostale iste, nisu se mijenjale, taj izborni zakon koji bi donijela RS bio bi suprotan Ustavu BiH i članu 3 i obavezi da entitetski zakoni svi budu u skladu sa zakonima BiH, što u ovom konkretnom primjeru ne bi bio slučaj sa Izbornim zakonom RS", rekao je Blagojević za RSE.
On podsjeća i da je Republika Srpska, putem poslanika u oba doma Parlamenta BiH glasala za Izborni zakon BiH i odredbe kojima je nadležnost za izbore data Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
"Vjerovatno će neko pokrenuti pitanje ustavnosti tog zakona i taj zakon će biti proglašen neustavnim. Za očekivati je da Ustavni sud BiH, s obzirom da se sve dešava u bliskom vremenskom razmaku do narednih lokalnih izbora, da će Ustavni sud u tom slučaju provesti proceduru po hitnom postupku", istakao je Blagojević.
Mogu li biti priznati izbori u RS održani mimo države?
Ustavni stručnjaci ocjenjuju da sve i da vlast u RS, predvođena proruskim predsjednikom Miloradom Dodikom, provede izbore na osnovu neustavnog entitetskog izbornog zakona, rezultati ne bi bili priznati i legitimni.
Milan Blagojević ističe kako bi sprovođenje izbora po izbornom zakonu RS dovelo do teške situacije, jer bi bio upitan njihov "legitimitet".
Sličnog je stava i Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH, koji ističe kako je jasna procedura potvrđivanja rezultata izbora.
"Mogu biti neki paralelni izbori, ali oni ne bi mogli biti prihvaćeni ni od OSCE-a, niti od insititucija koje prate izbore u mnogim državama kao što je ODIHR (Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava), kao dio OSCE-a. Takođe izborni rezultati moraju biti objavljeni u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, tako da ne znam ko bi ih mogao prihvatiti", rekao je Šehić za RSE.
U Misiji OSCE-a u BiH za RSE su naveli kako "uspostavljanje ili zaduživanje bilo kojeg drugog tijela pored CIK-a za organizovanje i vođenje izbora predstavlja kršenje ustavnog poretka BiH te, time, Dejtonskog mirovnog sporazuma".
U OSCE-u navode kako Izborni zakon BiH, potkrijepljen odlukama Ustavnog suda BiH, jasno i taksativno navodi nadležnosti i odgovornosti u sprovođenju izbora.
"U kontekstu regulisanja izbora, ovo može naškoditi integritetu izbornog procesa i njegovih rezultata. Misija OSCE-a u BiH podržava CIK u naporima na jačanju integriteta izbora i tehničkih kapaciteta potrebnih za provedbu izbora na transparetan i djelotvoran način", istakli su iz Misije OSCE-a u BiH.
I iz CIK-a BiH istakli su u saopštenju 8. aprila kako Izbornim zakonom BiH nije predviđena bilo kakva uloga drugih izbornih komisija u provođenju ovlaštenja Centralne izborne komisije BiH.
Poručili su kako su "sve izborne komisije, kao i birački odbori, dužni postupati nezavisno i nepristrasno, poštovati Ustav i zakone Bosne i Hercegovine, te vjerno i savjesno obavlјati dodijelјene dužnosti".
Šta se navodi u Ustavu BiH?
U Ustavu BiH navodi se da se članovi Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH biraju neposredno iz entiteta, u skladu sa "Izbornim zakonom kojeg će donijeti Parlamentarna skupština".
Prema državnom Ustavu, na isti način se biraju i članovi Predsjedništva BiH.
U Ustavu Republike Srpske iz 1992. godine se navodi da Narodna skupština "raspisuje izbore za narodne poslanike i za predsjednika Republike".
Obzirom da u RS tokom rata nisu provođeni izbori, a nakon rata su ih provodile državne institucije, u praksi ovaj član nikada nije ni primjenjen.
Koja je uloga entitetskih institucija u provođenju izbora?
U Republici Srpskoj je i do sada postojala entitetska izborna komisija, ali prema Izbornom zakonu BiH, koji je iznad entitetskih zakona, njenu nadležnost definiše državna Centralna izborna komisija.
Prema trenutnom Izbornom zakonu RS, usvojenom 2002. godine definisano je da je izborna komisija u ovom entitetu nadležna za postupke opoziva gradonačelnika i opštinskih načelnika, kao i za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica u gradovima i opštinama.
Zakon o osnivanju organa za provođenje izbora u drugom bh. entitetu, Federaciji BiH je usvojen 2002. godine, ali u praksi nije proveden, jer nije osnovana Federalna izborna komisija.
Dejton i Centralna izborna komisija BiH
Osnivanje Centralne izborne komisije je predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je 1995. godine okončao rat u Bosni i Hercegovini.
Prema Aneksu 3 sporazuma, koji se tiče izbora, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) je trebalo da usvoji i sprovede Plan izbora za BiH, te da ih nadzire.
Dejtonski sporazum je, takođe, predviđao da OSCE osnuje Privremenu izbornu komisiju, čiji je zadatak usvajanje izbornih propisa, obezbjeđivanje poštene predizborne kampanje, te objavljivanje konačnih rezultata izbora.
Strane potpisnice Aneksa – država BiH i dva entiteta – su se složili da će obrazovati Stalnu izbornu komisiju, koja će biti nadležna za sprovođenje budućih izbora.
Nakon što je u avgustu 2001. godine usvojen Izborni zakon BiH, Privremena izborna komisija je prestala sa radom, a osnovana je Izborna komisija BiH, koja je prve članove dobila u novembru te godine.
Pet godina kasnije, komisija je dobila današnje ime.
