Referendum u RS na kojem bi se građani trebali izjasniti o nametanju odluka visokog predstavnika mogao bi se održati u martu ili aprilu naredne godine.
Dan nakon što je Narodna skupština RS u cijelosti odbacila odluke koje je 14. decembra nametnuo visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko o produženju mandata stranim sudijama u tužiocima u Sudu i Tužilaštvu BiH, premijer RS Milorad Dodik najavio je da bi se i građani na referendumu mogli izjasniti o ovom pitanju naredne godine:
„Ukoliko stignemo da promijenimo zakon u januaru, u martu mjesecu je moguće da se izjasnimo da se taj referendum raspiše. Mi imamo cilj - mart.Da li će biti mart ili april - ali ta dva mjeseca će sigurno biti.“
Osim potvrđivanja stavova Vlade o odbacivanju odluka visokog predstavnika, Narodna skupština RS usvojila je i zaključke vladajuće većine, predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, o provođenju referenduma. Referendumsko pitanje bi se, prema ovim zaključcima, nakon toga odredilo u Skupštini. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić:
„Prihvaćeni su stavovi Vlade u onom obliku u kakvom jesu usvojeni, sa 28 tačaka, i usvojen je stav da se uđe u novu zakonsku regulativu s obzirom da je postojeći zakon iz 1993. godine o raspisivanju referenduma prilično neprimjenjiv.“
PRODAVANJE MAGLE
Entitetski parlament nije prihvatio niti jedan zaključak opozicije, koja je tražila da se na referendumu, osim o odlukama visokog predstavnika, građani izjasne i o ulasku u NATO, ustavnim promjenama i otcjepljenju RS. Zbog ovoga opozicija u RS priču SNSD-a o referendumu ocijenila je pucnjem u prazno.
Ramiz Salkić, poslanik Stranke demokratske akcije:
„Za sada nema ništa od referenduma, što sigurno ne treba isključiti da će se on u budućnosti organizirati po nekom od pitanja.“
Poslanik PDP-a, koja je od Skupštine zatražila da jedno od referendumskih pitanja bude i pitanje otcjepljenja RS iz BiH, Zoran Đerić smatra da je sada SNSD-ova priča o referendumu, na osnovu koje su pobijedili na prethodnim opštim izborima, potpuno ogoljena:
„Ovo je bila još jedna obična ujdurma vladajućeg garniture u RS da bi zbog nekih svojih interesa, koji su samo njima znani, spašavali neke svoje pozicije. Ustvari, ovo je bila politika spašavanja jednoga čovjeka i politike koja je pokazala svoje pravo lice u ovom trenutku. “
Član Glavnog odbora SDP-a BiH Slobodan Popović kaže da je raspisivanje referenduma jedna klasična zloupotreba građana i skretanje njihove pažnje sa mnogo ozbiljnijih, ekonomskih problema u kojima se nalazi čitava BiH:
„Ovo je još jedan pokušaj prodavanja magle koju vlada Milorada Dodika prodaje građanima RS-a da bi oni zaboravili ono što je najvažanije, a to je imaju li kvalitetan život ili ga nemaju. I druga stvar koja je isto tako važna, a to je da postoji jedno prostituisanje aktuelne vlasti u RS. Oni u jednom momentu se pozivaju na Dejtonski mirovni sporazum i sve ono što on sa sobom nosi, ali od njega uzimaju samo no što njima u određenom momentu odgovara.“
SVRHA
Ako visoki predstavnik i međunarodna zajednica nakon ovoga ne reaguju, postavlja se pitanje njihove uloge u BiH, smatra Popović:
„Onda se objektivno postavlja pitanje što će on uopšte ovdje, dakle čemu on služi.“
Uz ocjenu da ga ne zanima šta misli opozicija, premijer Dodik je istakao da je mnogo važnije da je RS izborila pravo na lično izjašnjavanje:
„Referendum je bio tabu tema prije tri godine, nije se smjelo o njemu govoriti. Nije se smjelo zato što su neki krugovi iz međunarodne zajednice smatrali da taj mehanizam ne smije dopasti u ruke RS iz niza razloga. Mi smo tri godine potrošili da bi riječ referendum dobila pravo građanstva u političkom životu.“
Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe u BiH, smatra da posljednje odluke Narodne skupštine predstavljaju veliki izazov za međunarodnu zajednicu u BiH:
„Zato što je većina ambasadora zemalja podržala odluku visokog predstavnika da produži mandat, i sada kada je ta odluka zvanično odbijena od strane vlasti RS ostaje da se vidi kakao će i Ured visokog predstavnika odreagovati na to, i kako će zemlje članice PIC-a odreagovati na to. Ako izostane reakcija, može se reći da u takvoj situaciji se može postaviti pitanje koja je svrha daljeg postojanja Ureda viskog predstavnika u ovakvom obliku i u ovakvoj formi bez podrške međunarodne zajednice.“
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je nedavno u Banjoj Luci izjavio da bi raspisivanje referenduma i neprovođenje njegovih odluka bilo kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a i Dejtonskog sporazuma, još se ne oglašava.
Dan nakon što je Narodna skupština RS u cijelosti odbacila odluke koje je 14. decembra nametnuo visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko o produženju mandata stranim sudijama u tužiocima u Sudu i Tužilaštvu BiH, premijer RS Milorad Dodik najavio je da bi se i građani na referendumu mogli izjasniti o ovom pitanju naredne godine:
„Ukoliko stignemo da promijenimo zakon u januaru, u martu mjesecu je moguće da se izjasnimo da se taj referendum raspiše. Mi imamo cilj - mart.Da li će biti mart ili april - ali ta dva mjeseca će sigurno biti.“
Osim potvrđivanja stavova Vlade o odbacivanju odluka visokog predstavnika, Narodna skupština RS usvojila je i zaključke vladajuće većine, predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, o provođenju referenduma. Referendumsko pitanje bi se, prema ovim zaključcima, nakon toga odredilo u Skupštini. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić:
„Prihvaćeni su stavovi Vlade u onom obliku u kakvom jesu usvojeni, sa 28 tačaka, i usvojen je stav da se uđe u novu zakonsku regulativu s obzirom da je postojeći zakon iz 1993. godine o raspisivanju referenduma prilično neprimjenjiv.“
PRODAVANJE MAGLE
Entitetski parlament nije prihvatio niti jedan zaključak opozicije, koja je tražila da se na referendumu, osim o odlukama visokog predstavnika, građani izjasne i o ulasku u NATO, ustavnim promjenama i otcjepljenju RS. Zbog ovoga opozicija u RS priču SNSD-a o referendumu ocijenila je pucnjem u prazno.
Ramiz Salkić, poslanik Stranke demokratske akcije:
„Za sada nema ništa od referenduma, što sigurno ne treba isključiti da će se on u budućnosti organizirati po nekom od pitanja.“
Poslanik PDP-a, koja je od Skupštine zatražila da jedno od referendumskih pitanja bude i pitanje otcjepljenja RS iz BiH, Zoran Đerić smatra da je sada SNSD-ova priča o referendumu, na osnovu koje su pobijedili na prethodnim opštim izborima, potpuno ogoljena:
„Ovo je bila još jedna obična ujdurma vladajućeg garniture u RS da bi zbog nekih svojih interesa, koji su samo njima znani, spašavali neke svoje pozicije. Ustvari, ovo je bila politika spašavanja jednoga čovjeka i politike koja je pokazala svoje pravo lice u ovom trenutku. “
Član Glavnog odbora SDP-a BiH Slobodan Popović kaže da je raspisivanje referenduma jedna klasična zloupotreba građana i skretanje njihove pažnje sa mnogo ozbiljnijih, ekonomskih problema u kojima se nalazi čitava BiH:
„Ovo je još jedan pokušaj prodavanja magle koju vlada Milorada Dodika prodaje građanima RS-a da bi oni zaboravili ono što je najvažanije, a to je imaju li kvalitetan život ili ga nemaju. I druga stvar koja je isto tako važna, a to je da postoji jedno prostituisanje aktuelne vlasti u RS. Oni u jednom momentu se pozivaju na Dejtonski mirovni sporazum i sve ono što on sa sobom nosi, ali od njega uzimaju samo no što njima u određenom momentu odgovara.“
SVRHA
Ako visoki predstavnik i međunarodna zajednica nakon ovoga ne reaguju, postavlja se pitanje njihove uloge u BiH, smatra Popović:
„Onda se objektivno postavlja pitanje što će on uopšte ovdje, dakle čemu on služi.“
Uz ocjenu da ga ne zanima šta misli opozicija, premijer Dodik je istakao da je mnogo važnije da je RS izborila pravo na lično izjašnjavanje:
„Referendum je bio tabu tema prije tri godine, nije se smjelo o njemu govoriti. Nije se smjelo zato što su neki krugovi iz međunarodne zajednice smatrali da taj mehanizam ne smije dopasti u ruke RS iz niza razloga. Mi smo tri godine potrošili da bi riječ referendum dobila pravo građanstva u političkom životu.“
Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe u BiH, smatra da posljednje odluke Narodne skupštine predstavljaju veliki izazov za međunarodnu zajednicu u BiH:
„Zato što je većina ambasadora zemalja podržala odluku visokog predstavnika da produži mandat, i sada kada je ta odluka zvanično odbijena od strane vlasti RS ostaje da se vidi kakao će i Ured visokog predstavnika odreagovati na to, i kako će zemlje članice PIC-a odreagovati na to. Ako izostane reakcija, može se reći da u takvoj situaciji se može postaviti pitanje koja je svrha daljeg postojanja Ureda viskog predstavnika u ovakvom obliku i u ovakvoj formi bez podrške međunarodne zajednice.“
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je nedavno u Banjoj Luci izjavio da bi raspisivanje referenduma i neprovođenje njegovih odluka bilo kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a i Dejtonskog sporazuma, još se ne oglašava.
