Dostupni linkovi

logo-print

Balkanske države: Zaduživanja kamen oko vrata


Podaci Svjetske banke, novembar 2011.

Podaci Svjetske banke, novembar 2011.

U temi sedmice ovoga puta govorimo o zaduživanjima država regiona u svjetlu krize u euro-zoni izazvane grčko-italijanskim problemima.

U aktuelnoj predizbornoj kampanji u Hrvatskoj jedno od glavnih pitanja je da li će se, već do grla zadužena zemlja, ponovo zaduživati kod MMF ili ne? Srbija je takođe u crvenoj zoni i istovremeno se iz predostrožnosti pregovaralo o mogućem novom aranžmanu sa MMF-om. Kosovu je nedavno suspendovan aranžman sa MMF zbog povećanja plata u javnom sektoru. Crna Gora u budžetu za narednu godinu planira nova zaduženja da bi otplaćivala sadašnje dugove. BiH, kao i Crna Gora, spada u red srednje zaduženih država, ali njen problem su, kako kažu stručnjaci, nekvalitetna zaduženja.

Stoga se otvara niz pitanja. Koliko je opasan nivo zaduženosti država regiona? Gdje se taj nivo primiče kritičnoj granici koja vodi paralizi sistema, odnosno kada zaduživanje postane preskupo za servisiranje dugova?

Postoji li opasnost da zbog takve situacije, ali jednako i zbog dužničke krize, koja trese euro-zonu, strane banke počnu povlačiti svoj kapital iz zemalja regiona?

Da li se i šta se može očekivati kao evropski odgovor na ekonomsku situaciju u regiji tj., da li je EU spremna i u kojoj mjeri može pomoći stabilizaciji finansijskih prilika ili sprečavanju pogoršanja situacije?

102 posto inozemnog duga

Prema nedavno objavljenim statističkim podacima, svaki Hrvat danas je dužan 11.000 eura, poređenja radi, 11 puta više nego što je bio zadužen svaki građanin nekadašnje SFRJ prije raspada te zemlje ili čak malo više.

Podaci Svjetske banke o Istočnoj Evropi, novembar 2011.

Podaci Svjetske banke o Istočnoj Evropi, novembar 2011.

Njezin je inozemni dug premašio godišnji bruto domaći proizvod i iznosi 102%, odnosno više od 47 milijardi eura. No, dug se zasad redovno otplaćuje. Ukoliko se ne promijeni ekonomski model, Hrvatska bi se, prema ocjeni većine ekonomista, mogla vrlo brzo, naći pred zidom, tvrđim od grčkog, piše u tekstu Ankica Barbir Mladinović Hrvatska bi mogla doći pred grčki zid.

Može li povećanje deficita državnog budžeta Srbije dovesti do povećanja javnog duga iznad zakonom dopuštene granice od 45 odsto bruto-domaćeg proizvoda? To sa sigurnošću niko ne zna.

Predviđanjem stope privrednog rasta ispod očekivanog u 2012. godini i povećanja državnih davanja emitovanjem restitucionalnih obveznica, otvoriće pitanje novog zaduživanja, ali i rizika kojem se Srbija izlaže, ocjena je iz teksta Radovana Borovića Zaduživanje ušlo u crvenu zonu.

Bosna i Hercegovina spada u srednje zadužene zemlje, ali je nekvalitetno zadužena, tvrde ekonomski analitičari. Međunarodni monetarni fond je Bosni i Hercegovini do sada odobrio oko 2,4 milijarde KM, od čega je BiH, kroz četiri tranše do sada, iskoristila gotovo 800 miliona KM.

Pozajmljeni novac Bosna i Hercegovina nije iskoristila za pokretanje domaće privrede, već za krpljenje budžetskih rupa, što prema mišljenju ekonomista nije pametno jer se približava momenat vraćanja kredita, piše Aida Đugum u tekstu Dalje zaduživanje je nedopustivo.

Crna Gora nije pretjerano zadužena - slažu se i vlast i opozicija i stručnjaci. To, međutim, ipak ne znači da razloga za brigu nema.

Stručnjaci upozoravaju da će globalna kriza biti dugotrajna, te da se ne treba oslanjati na strane investicije. Stoga pravu prijetnju za Crnu Goru predstavlja trend rasta duga, upozorava Esad Krcić u tekstu Prijeti trend rasta državnog duga.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG