Dostupni linkovi

logo-print

Protest metalaca u Sarajevu: Nismo radnici nego najamnici


U Sarajevu je u četvrtak sindikat metalaca održao dvosatne proteste ukazujući na težak položaj radnika u ovoj industrijskoj grani, deceniju označavanoj kao najprofitabilnijoj u BiH. Oni su zatražili od federalne Vlade da se uveže staž radnicima koji ispunjavaju uslove za penziju i da se uplati zdravstveno osiguranje koje poslodavci već godinama ne uplaćuju. I ovoga puta dobili su obećanja da će njihov problem biti riješen. No, takva obećanja dobijali su i ranije. Analitičari kažu da je problem u odnosu vlasti prema industriji generalno, koja je dobrim dijelom rasprodana, a i za ono što nije nema strategije ni modernizacije ni razvoja.

Stotine radnika uposlenih u metalskoj industriji izašlo je u četvrtak na ulicu da ukaže na problem da nemaju ni osnovna prava, poput prava na liječenje, jer poslodavci godinama ne uplaćuju zdravstveno osiguranje, a oni koji rade već 40 godina ne mogu u penziju jer nisu uplaćivani redovno ni doprinosi za penziono.

Predsjednik kantonalnog sindikata metalaca BPK Muhamed Mašić kaže da radnici u ovoj industrijskoj grani nikada nisu bili u težem položaju.

Nekoliko stotina radnika metalske industrije iz Zenice, Kaknja, Tuzle, Goražda i Sarajeva ispred Vlade Federacije iskazalo je negodovanje zbog gašenja velikog broja firmi, te gubitka hiljada radnih mjesta. Noseći transparente sa natpisima „Povežite nam radni staž“, „Smanjite poreze i PDV“, uz pištaljke i trube, radnici su pročitali svoje zahtjeve.

„Svim zaposlenicima koji ispune zakonske uslove za penziju po osnovu evidentiranog radnog staža, bezuslovno omogućiti ostvarenje prava na penziju. Svim zaposlenicima bezuslovno omogućiti ovjeru zdravstvenih knjižica za besplatne zdravstvene usluge. Hitno i bez odlaganja poduzeti konkretne mjere rasterećenja privrede i provesti adekvatne reforme javnog sektora s ciljem značajnog smanjenja javne potrošnje na svim nivoima vlasti“, prenio je poruke ispred Sindikalne organizacije Enes Borčak.

Osim protesta ispred zgrade federalne Vlade, radnici u metalskoj industriji i četvrtak su u svojim firmama obustavili proizvodnju, sve u okviru generalnog štrajka. Njihove priče su slične hiljadama obespravljenih radnika u ovoj zemlji:

„Plate nismo dobili devet mjeseci, penziono i zdravstveno osiguranje od 2001., znači, nemamo pravo na zdravstveno osiguranje.“

„Robovi. Nikakva prava nemaju. Oni samo čekaju kad će odobriti jednu tranšu, drugu tranšu, treću. Od toga radnici nemaju ništa. Pitam se dokle je izdržljivost ovih ovdje ljudi.“
„Nažalost, ovo danas nisu radnici, ovo su najamnici. Robovi. Nikakva prava nemaju", navodi Mašić.

Džemko Hozić, iz Željezare u Ilijašu, kaže da je jedan od uzroka ovakvog stanja i loša privatizacija firmi.

„To su jedni tajkuni koji su nam uzeli život, zdravlje i sve. Poslije rata pokupovali su one naše firme koje smo mi ostvarili. Moramo se svi zajedno dići, radnicima dati podršku, a ove što biramo, ne trebamo ih birati. Jednostavno, mi smo im dozvolili da smo danas ovdje", kaže Hozić.

Nakon dvosatnog štrajka, sindikalci su dobili obećanje od premijera i resornog ministra da će učiniti sve da riješe njihove probleme, no predsjednik Sindikata metalaca BiH Muhamed Hadžić kaže da je bilo takvih obećanja i ranije:

„Do sad smo dobijali uvijek neka jalova obećanja od kojih nije bilo ništa. Nama ne fali nimalo obećanja, nama fali realizacija tih obećanja", naglašava Hadžić.

I u Republici Srpskoj situacija je u ovom sektoru slična, ako ne i gora, kaže Obrad Belenzada, Sindikat energetike industrije i rudarstva:

„Iako je metalna industrija ta koja može obezbijediti najveći profit i može najviše raditi, privredni ambijent nije kakav bi metalnoj industriji trebao. Kad govorim o privrednom ambijentu, onda mislim da su visoki porezi, doprinosi, mislim da je od starta bila pogrešna politika, od poslije rata na ovamo, da će mala i srednja preduzeća pokrenuti privredu. Sad je očito da to neće. Bez velikih preduzeća nema ni malih. Mislim da bi u tom pravcu trebalo ujednačiti uslove privređivanja u čitavoj BiH", navodi Belenzada.

No, postavlja se pitanje kako je metalski sektor koji je više od deceniju označavan kao najprofitabilnija industrijska grana i najveći izvoznik u Bosni i Hercegovini, u ovako lošoj situaciji.

Direktor Ekonomskog instituta, Anto Domazet, kaže da je jedan od razloga neuspješno restrukturiranje nekadašnjih firmi:

„Ne dešava se ono što bi trebalo da prati restrukturiranje velikih firmi kao što su na primjer čeličane, metalurški kombinati, aluminijski kombinati, a to je da se razvija prerađivačka procesna industrija, koja je radno intenzivna. Na primjer, na našem aluminijumu, koji zapošljava 900 zaposlenih, moglo bi se na preradi aluminijuma zaposliti deset do petnaest hiljada ljudi, sa jednom osmišljenom politikom koja bi se temeljila na izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji na bazi aluminijuma. Ukoliko bismo u Bosni i Hercegovini imali preradu tih poluproizvoda u razne vrste proizvoda visoke dodane vrijednosti koji bi išli u izvoz, a ne da izvozimo poluproizvode tj. 'trupce' od aluminijuma, situacija bi bila znatno bolja i sa stanovišta bruto-domaćeg proizvoda i sa stanovišta vrijednosti izvoza i sa stanovišta zaposlenosti.“


Ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan napominje da vlast u BiH uopšte ne ulaže u modernizaciju industrije zbog čega je konkurentnost bh. industrije sve lošija.

„Faktor koji utiče na razvoj industrije i ekonomije u cjelini, zapravo je ulaganje u istraživanje i razvoj. Ako se zna da Bosna i Hercegovina, zajedno sa četiri afričke zemlje, čini pet zemalja svijeta koje ulažu manje od dva dolara po stanovniku u istraživanje i razvoj, onda je sasvim jasno da je BiH gubila korak u odnosu na druge zemlje, tako da nije stvoren ambijent da se izvrši strukturna transformacija ekonomije u smislu da to bude industrija utemeljena na znanju", konstatuje Domljan.

Dopredsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić kaže da je to posljedica nepostojanja političke volje, a ni ekonomske politike.

„Prerađivačka industrija čini preko 85 posto našega i izvoza i uvoza. Grana koja više izvozi nego se uvozi, drži nam platnu bilansu zemlje. Mislim da bi s te strane država trebala poticati bazičnu industriju, na osnovu koje bi se digle prerađivačke industrije u oblasti metala, a mislim da imamo dosta kvalitetnu radnu snagu da bismo mogli napredovati u toj grani. Da se ja pitam, ja bih prvo to napravio, međutim, mi kao Komora činimo sve da u prvi plan dođe ta ekonomska politika, a vi sami znate da je kod nas uvijek u prvom planu ova javna politika, da se o ekonomskoj politici praktički ne govori", ocjenjuje Lasić.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG