Dostupni linkovi

logo-print

Pogledom u prošlost ka budućnosti: Dijalog ključan za BiH


Naslovnica izvještaja

Naslovnica izvještaja

Ko je počeo rat - tema je o kojoj se već sedamnaest godina raspravlja u Bosni i Hercegovini. Isto toliko vremena, različito se gleda na događaje tokom proteklog rata i svaki od predstavnika tri zajednice ima drugačije poglede na taj period. Tri viđenja, odnosno tri istine, za koju svako od predstavnika tri naroda vjeruje da je tačna, svakodnevna su interpretacija koja se može čuti u medijima ili javnim skupovima.

No, postavlja se pitanje - kako ubrzati dijalog o utvrđivanju istine u Bosni i Hercegovini. Na to pitanje pokušala je odgovoriti grupa međunarodnih i domaćih autora, koji su tokom sedmodnevnog putovanja po Bosni i Hercegovini, pod pokroviteljstvom UNDP-a, razgovarali sa žrtvama, prikupljali intervjue. Cilj je bio, kako navodi Edin Hodžić, jedan od autora izvještaja, promovisanje dijaloga u BiH. Za naš program, Hodžić prenosi zaključke do kojih su došli.

„Neki od glavnih zaključaka našeg izvještaja su da je prije svega suočavanju s prošlošću, odnosno utvrđivanju činjenica o nedavnoj prošlosti, potreban institucionalni pristup, odnosno institucionalna podrška. Drugim riječima, najveća odgovornost leži na državi. Zatim, potrebno je stvoriti atmosferu u kojoj će se razvijati ono što se u teoriji zove kompatibilno viđenje prošlosti – u smislu da moja istina ne ugrožava tvoje patnje. Također, potrebna je promjena samog koncepta utvrđivanja i kazivanja istine u Bosni i Hercegovini, odnosno razumijevanja samog utvrđivanja činjenica o ratu u BiH, jer kod nas je još uvijek glavno pitanje koje i kakve političke ciljeve možemo postići određenom činjenicom o zločinu, a ne šta se zapravo desilo, ko su žrtve i kako im možemo pomoći“, kaže Hodžić.

Predstavnici udruženja koja okupljaju žrtve proteklog rata slažu se sa ocjenom kako je dijalog među njima, ključ pomirenja na ovim prostorima. No, postavljaju i pitanje koliko je to moguće, s obzirom da se vrlo rijetko sreću, a i tada se verbalno sukobljavaju o pogledu na isti događaj, kaže Radojka Filipović, predsjednica Udruženja poginulih i nestalih iz Bratunca.

„Uglavnom svako priča svoju priču, niko ne sluša onu drugu stranu i završi se - kako smo došli, tako smo se i vratili u svoje baze. Svako se drži svoje priče, i to je to“.

Konsultacija, edukacija i promocija

Za Josipa Drežnjaka, predsjednika Udruge nestalih “Grabovica 93”, najveći problem je što, prema njegovim riječima, pravosudne institucije ne rade svoj posao i ne procesuiraju osumnjičene. Sve dok se, kako navodi, taj problem ne riješi, teško će biti razgovoriti o dijalogu i utvrđivanju istine u Bosni i Hercegovini.
Edin Ramulić

Edin Ramulić


„Za Grabovicu, konkretno, još niko nije odgovarao. Ovo do sada, to je bilo za dvije obitelji, ali kao za Grabovicu, za zločin, za čitavo mjesto, nije. Mislim da je to sramota. Znači, država ima posebne institucije koje se bave određenim stvarima – prikupljanjem informacija na čemu se dižu optužnice. Nezamislivo nam je da ovakav zločin nad civilima prođe nekažnjeno“, ističe Drežnjak.

Edin Ramulić, predstavnik Udruženja “Izvor” iz Prijedora kaže:

„Problem je što se to sad posmatra samo kroz predstavnike tih udruženja žrtava, koji su najčešće dio produžene politike koja zagovara to neprihvatanje i proizvode podjele, tako da oni nameću stav da porodice imaju ta bitno različita viđenja i rješenja nekih problema.“

Jedino pitanje koje je tokom protekle dvije decenije ujedinilo žrtve rata je pitanje nestalih osoba. Sve drugo ostalo je na marginama. Zbog toga se nameću pitanja - da li su za to krive bh institucije jer nisu dovoljno uradile na podsticanju dijaloga, i šta je to što treba uraditi u budućnosti da bi se ubrzao dijalog o utvrđivanju istine?

Ponovo Edin Hodžić, jedan od autora UNDP-ovog izvještaja ” Pogled u prošlost kao put prema budućnosti”:

„Ključna stvar, prema našoj analizi, jeste konsultacija, edukacija i promocija samog koncepta kazivanja istine kako bi što širi krug aktera, dakle, ne samo udruženja žrtava – naravno, žrtve su primarni adresat, ali, svakako, pravo na istinu treba razumjeti šire – kao pravo cijelog društva da zna činjenice o prošlosti.“

************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG