Dostupni linkovi

logo-print

Vladajuće elite u BiH pothranjuju mržnju kod mladih


Nacistička zastava na utakmici u Širokom Brijegu, novembar 2010.

Nacistička zastava na utakmici u Širokom Brijegu, novembar 2010.

Sedamnaest godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, skoro nijedno obilježavanje stradanja iz proteklog rata ne prođe bez incidenata. Tako su nedavno kamenovani autobusi sa posmrtnim ostacima vlaseničkih žrtava.

Jake policijske snage još uvijek moraju da obezbjeđuju komemoracije, čiji je jedini cilj odati počast stradalima. Spomenici se skrnave, a vjerski objekti stalna su meta napada vandala. U takvoj atmosferi teško je govoriti o pomirenju.

Uzrok svemu je, smatraju analitičari, loša politička klima u zemlji koja pospješuje narušene društvene odnose. Psiholog iz Banja Luke Srđan Puhalo smatra da klima koja se stvara u društvu generiše ove incidente.

''Ono što mi vidimo ili pročitamo u novinama kao crnu hroniku; kamenovano, zapaljeno, oštećeno..je samo posljedica onoga što svakodnevno čujemo od strane političara. Nespremnost da se, prije svega, počisti smeće u sopstvenom dvorištu, već samo da se gleda ono što je loše kod drugih stvara jednu takvu klimu nepovjerenja, čak, čini mi se da imate jednu ljutnju koja vodi ka tome da prosto ne možemo da razumijemo druge i drugačije'', kaže Puhalo.

Postavlja se pitanje šta radi policija, sudstvo i ostale institucije sistema koje bi trebale da reaguju na ovakvo ponašanje, prije svega mladih ljudi.

Za Sinana Alića iz Fondacije Istina pravda pomirenje ovi događaji nisu neobični, jer kako kaže, mlade ljude koji su najčešći počinioci, njihove političke i vjerske elite pothranjuju u naumima da se na takve načine obračunavaju sa drugim i drugačijim.

''Njih podhranjuju da napadaju druge, da ruše drugačije spomenike, njihove poličke i vjerske elite, u tome je problem. Rat traje, samo drugim sredstvima. I drugi su izvršioci, koji čak možda nisu bili ni rođeni, niti su doživjeli strahote rata, oni su danas novi bojovnici", ocjenjuje Alić.

Teško do normalizacije odnosa

Svi ti incidenti u BiH inspirisani su od političkih lidera koji vladaju na starom šablonu podjele, straha od drugog i podjela naslijeđenih iz devedesetih, kaže Srđan Dizdarević iz Kuće ljudskih prava u Sarajevu.

Srđan Dizdarević

Srđan Dizdarević

''I to je ustvari način vladanja, dakle držati narod pod tenzijama, plašiti ga, tjerati ga u torove i obezbjeđivat na taj način izbornu pobjedu, vlast i sve ono što ta vlast donosi u nedemokratskom društvu. Ovdje nema spremnosti ovih političkih garnitura da se uđe u proces normalizacije rekao bih, ne bih ni spominjao riječ pomirenje, nego jednostavno normalizacije odnosa, dovođenje odnosa među etničkim grupama na nivo civilizovanih evropskih odnosa'', kazao je Dizdarević.

Poseban problem u BiH je obrazovanje, dodaje Sinan Alić iz Fondacije Istina, pravda pomirenje.

''Obrazovni sistem u BiH, sa možda nekim časnim izuzecima, generalno gledajući priprema mladu generaciju za neke nove sukobe i to je tragično. Niko se u ovoj zemlji ne bavi dvojnim školama, školama koje nose čudna imena koja vrijeđaju jednu nacionalnu skupinu i to odgovara tim nacionalističkim elitama, jer dobijaju omladince koji će kamenovati autobuse, sprovode, dženaze, rušiti nišane, spomenike, križeve na grobljima ovim i onim i država BiH je zarobljenik svoje prošlosti'', ocjenjuje on.

Psiholog Srđan Puhalo, ipak je optimista da će se stvari u BiH mijenjati, naročito kod mladih ljudi.

''Očekujem da će mladi naraštaji na jedan drugačiji način pristupati svemu onome što se dešavalo u BiH '90-tih godina, od toga da će pitati svoje roditelje šta se dešavalo u ratu, šta su oni radili u ratu, šta su učinili da se to ne desi. Naravno, taj proces je prilično spor i ono što je važno čini mi se da još uvijek nije sistemski prisutan recimo u školstvu, zbog toga se nama taj proces čini prilično spor, ali on ide. Čini se da i broj incidenata nije veći, ako nije manji, u odnosu na raniji period'', kaže Puhalo.

Da bi se stvari pokrenule sa mrtve tačke, društvena klima i odnosi u BiH poboljšani, potrebna je politička volja. Ukoliko nje bude istinsko pomirenje u BiH biće moguće.

''Mi stalno govorimo o toj famoznoj političkoj volji. Dakle, ukoliko nekakva 'šestorka' na vlasti bude smatrala da nije dovoljno samo podijeliti fotelje i budžetska sredstva nego zaista dovesti do toga da se u BiH normalno živi, tada takva neka politička odluka mora imati u vidu sve one mjere koje znače pomirenje, obnovu dobrosusjedstva, izgradnju povjerenja, dakle i smanjenje svih tih tenzija koje danas itekako ugrožavaju normalan život u ovoj zemlji'', kaže Dizdarević.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG