Dostupni linkovi

logo-print

Tešanj: Poruke bivših boraca đacima


Tešanj, razgovor bivših boraca sa đacima

Tešanj, razgovor bivših boraca sa đacima

"Ne želim da mrzim druge ni zbog sebe ni zbog svog mira" – jedna je od poruka javnih govorenja pod nazivom "Moja priča – Izaberimo mir zajedno", koja se održavaju u okviru projekta "Povjerenje, Razumijevanje, Odgovornost za Budućnost". Cilj ovog projekta je izgrdnja pomirenja i povjerenja među građanima svih etničkih grupa u BiH, sa pretpostavkom da izgradnja trajnog mira počinje otvaranjem iskrenog dijaloga te razumijevanjem druge strane.

Tešanj je jedna od bosanskoherecgovačkih opština uključenih u ovaj projekat koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj - USAID

Pred osnovcima, srednjoškolcima i njihovim profesorima iz Tešnja o ratnim iskustvima govorili su bivši pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, (ARBiH), Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Vojske Republike Srpske (VRS). Oni su kazali da je rat za njih bio strašno i traumatično iskustvu te istakli da su smogli snage da krenu dalje. To je bila i njihova osnovna poruka mladim Tešnjacima.

„Nemojte svoju prošlost nikad zaboraviti, ali nemojte ni živjeti sa predrasudama, barijerama u glavi. Budite uvijek otvoreni za nove ideje, za sve što je pozitivno i dobro. Ne mjerite ljude po tome kojem se Bogu mole, u koju Božiju kuću idu, kako se zovu, koja im je boja kože“, kazala je bivša pripadnica Armije RBiH iz Maglaja Edisa Šehić.

Nekadašnjii pripadnik HVO-a iz Busovače Anđelko Kvesić govorio je o značaju opraštanja.

Ja smatram, bez obzira na ono što sam teško proživio, mi moramo znati oprostiti, jer oprostiti znači biti ljudstven. Zaboraviti ne, ali oprostiti svakako! U oprostu se vidi veličina čovjeka“, kazao je Kvesić.

„Rat je bio i prošao. Sretna sam što sam othranila i odgojila, ponosim se time, dvije kćerke. To su moji prozori u svijet dvoje divne djece koji su vaspitani na način da poštuju, vole i gledaju sve ljude na isti način i zaista to čine. Ovo od srca kažem“, navela je bivša pripadnica VRS iz Dervente Mara Milanković Daradan.

Profesor istorije iz Tešnja Ago Mujkanović je kazao da su ovakvi forumi vrlo značajni s obzirom da se u BiH i drugim zemljama bivše Jugoslavije još uvijek veličaju ratni zločinci i fašistički saradnici iz Drugog svjetskog rata.

Današnje slavljenje nekih nacističkih i fašističkih obljetnica, poput slavljenja popa Save Božića na Trebavi, handžar divizije u Novom Pazaru, odbrane Odžaka od partizana, pokazuje da je, nažalost, nacionalizam na ovim prostorima u porastu. Jedno ovakvo predavanje predstavlja hrabar iskorak“, rekao je Mujkanović.

Nakon predavanja učenice tešanjske gimnazije „Musa Ćazim Ćatić“ imale su samo riječi hvale za ovaj projekat.

„Ovo mi je bilo lijepo. Dobro je to slušati šta su ljudi doživjeli. Dobro je to znati“

„Svidjelo mi se zato što je svako imao svoju priču, ali ujednačili su ih na neki način i na svijet su gledali istim očima.“

„Drago mi je da postoje ovakve organizacije. Ovo je jedna viša stepenica ka miru.“

„Oni nas uče da gledamo da smo svi jednaki i da ne pravimo razlike bez obzira koje mi bili vjere i kako se zovemo.“

Javno govorenje je metoda koja se primjenjuju u post konfliktnim društvima, koja su imala bolna iskustva, tragedije i velika stradanja, objašnjava koordinator projekta „Povjerenje, Razumijevanje, Odgovornost za Budućnost“ Siniša Savić.

Cilj je da javnim govorenjem žrtve rata sa tri etničke strane u BiH, tri predstavnika naroda u BiH pošalju jednu jedinstvenu poruku – poruku mira, da je bez obzira na etničku, religijsku i bilo koju drugu pripadnost e bol jednaka i da ona ne bira, te da su najveći stradalnici tokom proteklog rata ustvari građani BiH na svim stranama“, pojašnjava Savić.

Jedina zamjerka upućena organizatorima ovog predavanja u Tešnju odnosila se na činjenicu da su razgovoru sa žrtvama rata prisustvovali samo đaci iz Tešnja, te da bi bilo korisnije da su s njima bili i učenici iz susjednih opština Teslić, Doboj i Usora u kojima Bošnjaci ne čine većinsko stanovništvo.

„Zato što su djeca, pogotovo gdje je sredina manje više jednonacionalna, okružena i skučena nama odraslima i našim ubjeđenjima, predrasudama i našim stavovima“, kazala je profesorica sociologije i filozofije iz Tešnja Nađa Brkić.

  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG