Dostupni linkovi

logo-print
U BiH je u nekoliko je navrata pokušavano usvajanje zakona o lustraciji, ali nije prošlo. Danas neki tvrde da je kasno, a drugi - oni koji zagovaraju lustraciju - preporučuju da se to obazrivo provede zbog mogućih zloupotreba i manipulacija.

Da bi u jednom društvu bila sprovedena lustracija, bilo ona pravno-formalna ili samo simbolična, potreban je prije svega širok konsenzus o tome da su lica koja su obavljala javne funkcije kršila ljudska prava. Taj konsenzus, kada je reč o recepciji devedesetih, u BiH nije postignut.

U zatvoru u Lepoglavi Zvonimir Mucić proveo je tri godine. Suđeno mu je kao vojnom licu u mornarici, gdje je bio zaposlen na mjestu nastavnika vojnog pomorstava i mornarice. Presuđeno mu je za podrivanje sistema jer su se pojedini članovi njegove porodice u Drugom svjetskom ratu našli na drugoj, ustaškoj, strani, s kojom on, kako tvrdi, nikada nije imao veze:

„U mornarici sam bio nastavnik vojnog pomorstva i ponavanja mornarice i predavao polaznicima mornarima itd. Međutim, kad su saznali da je moj otac bio suđen na smrt 1945. godine, pa kako je bacao Srbe u Neretvu, međutim dokažu Srbi da moj otac nije nikako bio 1941. u Mostaru, da smo iz Sarajeva došli 1943. i bude oslobođen, ali premlaćen - tri mjeseca u Čapljini u zatvoru proveo. Onda brat bio na Blajburgu i vratio se i 20 godina osuđen. Onda po toj liniji i ja - saznali sve, zovnuli: ’U, kako on može biti nastavnik, vidi otac mu suđen, brat mu taj suđen, pa ne može ni on biti drukčiji.’ Pa kažu: ’Tamo su tebi solili pamet fratri i popovi u Mostaru kad si bio mlad.’ ’Jesu’, kažem, ’ja sam služio misu na latinskom’, a niti znam latinski niti ništa, jedino misu napamet. Uostalom, nikada mi niko ništa nije rekao, jedino me učio moliti Boga.

Mucić godinama kroz Udruženje hrvatskih političkih zatvorenika u BiH pokušava inicirati donošenje zakona o lustraciji, kako dodaje – prije svega zbog suočavanja sa istinom prema kojoj je i u komunističkom režimu bilo nevino osuđenih ljudi:

„Mi smo u tri navrata, čak i kad je u tročlanom Predsjedništvo bio Čović tamo, kod sviju smo dolazili i molili da se pokrene pitanje donošenja lustracijskog zakona. Međutim, obećanja su bila, ali nikada nisu htjeli da ga donesu.“

U BiH još uvijek nije poznato kada će se zakon o lustaraciji naći u parlamentarnoj proceduri. Na nivou Federcije pokrenuo ga je HSP i bio je važna stavka u dogovoru stranaka platforme, na čelu sa SDP-om. No nije se daleko odmaklo, kaže Stanko Primorac, zastupnik HSP-a:

Stanko Primorac

Stanko Primorac

„Prije svega, što više odlažemo ovaj zakon o lustraciji, on će imati manje smisla, nažalost. Odnosiće se na vrlo mali broj ljudi što više vremena prolazi. Ja sam član kolegija i potencirao sam proteklu čitavu godinu do nastanka nove parlamentarne većine, i on je ostao u proceduri kao dio prijsdloga HSP-a da uđe u plan i program rada Parlamenta. I, naravno, to je izbačeno.“

Ogromana je broj pitanja na koje treba odgovoriti lustracija. Uz ostalo, da li su ljudi u bivšem sistemu djelovali izvan zakona, tj. nelegalno i izvan priznatog legitimiteta, i to ne samo unutar države u kojoj su djelovali nego i izvan međunarodno priznatog legitimiteta i legaliteta takve države. Na to pitanje teško je naći odgovor, jer je istina da su svi ljudi koji su služili u bivšoj državi bili službenici jedne legalne i legitimne i međunarodno općenito priznate države.

Mirsad Đugum, zastupnik Saveza za bolju budućnost u Parlamentarnoj skupštini smatra:

„Sve je moguće ako ima dobre volje. Međutim, mi znamo da zakon u lustraciji u svim zemljama okruženja i šire ima različiti oblik i da je bilo problema u donošenju tog zakona - od forme zakona, šta obuhvata, koliko obuhvata, koji period, koliko je važenje itd.“

U više navrata Đugum je inicirao donošenje zakona na državnom nivou. Dodaje kako je problem BiH što lustracija ne bi samo obuhvaćala razdoblje socijalističkog režima, već i one koji su se o ljudska prava i demokraciju ogriješili i u teškim ratnim godinama (1992.-1995.), a njih ima i danas u javnom životu BiH:

„Ima različitih mišljenja koje periode da se obuhvati, ali to je stvar i političkih stranaka kako će reagirati. Znate da je i u Makedoniji ovaj zakon imao ograničeno vrijeme djelovanja, znate da je u Poljskoj, maltene, donesen pa skinut odjednom, jer neki su se našli na tim listama itd.“

Zakon o lustraciji treba donijeti, ali treba biti krajnje oprezan u odabiru modela, jer se radi o osjetljivom i delikatnom pitanju koje bi se moglo zloupotrijebiti u dnevnopolitičke svrhe. Momir Dejanović iz Centra za humanu politiku dodaje:

„Bosni i Hercegovini kao tranzicionoj zemlji potrebna je lustracija, posebno u sektoru bezbjednosti i pravosuđa. Ona je trebala biti urađena odmah poslije rata kada su započele prve reforme u tim oblastima, ali za to nije bilo političke volje. Po meni, iako je već kasno za tu lustraciju, ona bi ipak bila korisna za BiH da se uradi sada. Ključni problem je kakav će to biti zakon u smislu kvaliteta i kako će biti obezbijeđeno sprovođenje tog zakona. Ukoliko monopol nad provođenjem zakona budu imale političke elite ili druge elite kojima neće biti interes da se izvrši suštinska lustracija, onda je to uzaludan posao.“

Branko Todorović

Branko Todorović

Komunizmom na prostorima bivše Jugoslavije teško je uporediti s onim što se događalo u Poljskoj ili Bugarskoj. S druge strane, zahvaljujući greškama bivšeg sistema, koje su pojedinačne zločine prikrivali, omogućene su manipulacije kojima se danas služe nacionalističke političke stranke u BiH.

„Svih ovih 17, 18 godina nakon tragičnog rata u BiH oni koji su vodili rat, koji su učestvovali u etničkom čišćenju, u ratnim zločinima, u kreiranju jedne politike koja je u potpunosti dezintegrisala bh. društvo i infrastrukturu, ti isti ljudi u najvećoj mjeri kreiraju našu poslijeratnu prošlost i sasvim je iulzorno očekivati da bi oni iole ozbiljan korak u pravcu kažnjavanja počinilaca ratnih zločina, procesu suočavanja sa istinom, otkrivanja sudbine nestalih. Mi vidimo da je BiH i dalje taoc tih ljudi i tih ekstremnih, šovinističkih politka, politika zločina, tako da zakon o lustraciji je nešto o čemu je iluzorno govoriti u BiH. Mi vidimo da mnogo jednostavniji zakoni, koji bi se mnogo manje ticali onih koji danas upravljaju sudbinom BiH, nisu dobili podršku. Prema tome, potpuno je iluzorno očekivati da vlastodršci u BiH sijeku granu na kojoj sjede“, zaključuje Branko Todorović, iz Helsinškog odbora za ljudska prava u RS.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG